Naprotiv, uručio je odlikovanje jedinici HVO, koja je, kako ističu političari iz Republike Srpske, odgovorna za zločine nad srpskim narodom ovog kraja.
Mirovni aktivisti upozoravaju da, i tri decenije nakon rata, političari koriste te datume za svoje partijske ciljeve, ne vodeći računa o tome, kako njihova retorika utiče na stanovništvo.
– Poruke koje se povodom godišnjica stradanja šalju javnosti često su vrlo problematične – ističe Žigićeva.
Ona smatra da bi te godišnjice i sjećanje na zločine koji su se u prošlosti dogodili, trebalo da nas opominju da su za izgradnju mira potrebne odgovorne javne politike.
– Sa susjednim zemljama, ali i unutar BiH, među različitim narodima, treba da gradimo takve politike i takve odnose, koji će garantovati da nam se nikad više rat i stradanja ne ponove – kaže Radmila Žigić za srpskainfo.com.
Takve poruke se, smatra Žigićeva, rijetko mogu čuti na godišnjicama ratnih stradanja u BiH.
– Te godišnjice postaju top događaji na političkim agendama visoko pozicioniranih lidera. To sprečava da se običan narod, građanski aktivisti, mještani, učenici, uključe u obilježavanja, da se susreću na mjestima stradanja, i odatle šalju poruke mira – kaže Radmila Žigić.
Na tim, politikom obojenim godišnjicama, nerijetko su čak i porodice žrtava gurnute u stranu.
– I ako prisustvuju godišnjici, ti su ljudi često nevidljivi, jer ostaju u sjenci političara, koji ove događaje koriste za potvrđivanje nacionane kohezije – kaže Žigićeva.
Ono što posebno nedostaje Bosni i Hercegovini, a što je, kako kaže, “čisti futurizam” ili “prava utopija”, jeste da se godišnjice zločina i ratnih stradanja obilježavaju inkluzivno.
– Kada te godišnjice budu obilježavali zajedno predstavnici svih naroda, sa jasnom porukom da se to više ne ponovi i da nikad više ne smijemo da međusobno ratujemo, kakve god probleme imali, to će biti istinski napredak – zaključuje Radmila Žigić.