1. Šta je Downov sindrom?
Osobe sa Downovim sindromom su ambasadori raznolikosti života. One nose 47 umjesto uobičajenih 46 hromozoma u tjelesnim ćelijama. 21. hromozom je prisutan tri puta, dakle trisomija 21. Ovaj višak hromozoma nosi gene koji ljude s Downovim sindromom čine prepoznatljivim.
2. Da li je Downov sindrom nasljedna bolest?
Ne, jer slobodna trisomija 21 nastaje slučajno tokom prve diobe ćelije. Razlog za to još nije istražen.Djeca s Downovim sindromom su svih uzrasta i svih društvenih slojeva. Otprilike svaka 700. – 800. beba u svijetu ima trisomiju.
3. Od čega pate osobe sa Downovim sindromom?
Ako su bolesne ili povrijeđene, pate kao i svi. Uglavnom, međutim, pate od ponašanja i reakcija onih oko sebe:od ismijavanja i sažaljenja,od odbijanja i nerazumijevanja,od ignorisanja i isključenja.
Downov sindrom sam po sebi ne boli.
4. Šta Downov sindrom znači za fizički razvoj?
Razvoj djeteta s Downovim sindromom općenito je sporiji – ležerniji – nego kod njegovih vršnjaka.Neke fizičke karakteristike ga razlikuju od drugih – međutim, naprimjer, visoka osjetljivost na infekcije, kvar štitne žlijezde, srčane mane, promjene u gastrointestinalnom području… obično se mogu uspješno liječiti medicinski uz ranu dijagnozu i ciljanu terapijsku intervenciju. Naravno, nemaju sva djeca sve karakteristike sindroma.
5. Šta Downov sindrom znači za mentalni razvoj?
Kao i svi, tako i ljudi sa Downovim sindromom imaju različite talente i sposobnosti. Uz povećanje istraživanja i finansiranja, procjenjuje se da je njihov intelektualni razvojni potencijal mnogo veći nego prije otprilike 20 godina. Ostvaruju ciljeve učenja vlastitim tempom razvoja.
6. Kako možemo najbolje podržati djecu sa Downovim sindromom?
Uz ljubavni prijem i brigu od porodice od početka, uz dobru medicinsku njegu i prevenciju, sa ciljanom podrškom i terapijama, uz prirodnu integraciju u svakodnevni život.
7. Šta ljude sa Downovim sindromom održava zdravim?
– Zdrava ishrana i dosta vježbanja značajno doprinose zdravlju i kondiciji osoba sa Downovim sindromom.– Hrana bogata vitaminima i vlaknima, sa malo masti, stimuliše imuni sistem i sprečava gojaznost.– Sport je također zabavan i podiže samopouzdanje.
8. Da li su djeci sa Downovim sindromom potrebni posebni vrtići i škole?
Gotovo sva djeca sa Downovim sindromom danas odrastaju u porodicama i pohađaju redovne vrtiće. Kasnije, većina djece može naučiti čitati, pisati i računati uz odgovarajuće nastavne metode.Posebno su uspješne škole s funkcionalnom integracijom u ovom pogledu.
9. Da li su osobe sa Downovim sindromom sposobne za rad?
Danas osobe s Downovim sindromom i dalje rade uglavnom u zaštićenim radionicama i bave se poslom koji ne odgovara uvijek njihovim sposobnostima i vještinama.Uz dalje mjere podrške, kao što je pomoć pri zapošljavanju, može se promovirati njihova poželjna integracija u opće tržište rada. Tamo rade u odgovarajućim oblastima sa predanošću i entuzijazmom. Samostalan život je moguć uz podršku.
10. Kakvi su ljudi sa Downovim sindromom?
Niko od nas nije genetski savršen. Međuigra genetskih varijanti i vanjskih utjecaja, koja ovisi o mnogim slučajnostima, čini nas, ljude, pojedincima.
Stoga je svako dijete i svaka odrasla osoba jedinstvena, samostalna osoba sa svojim nadama, željama, snovima i strahovima, sa specifičnim talentima, ograničenjima i vještinama, piše downsyndrom.at.