Odluka Rusije da vojnicima koji se bore u Ukrajini odgodi otplatu kredita i da banke oproste čitave kredite u slučaju smrti ili invaliditeta vojnika daje novu motivaciju stranim kreditorima koji još posluju u Rusiji da ju napuste.
Gotovo godinu dana nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, šačica evropskih banaka još uvijek zarađuje u Rusiji, piše Glas Amerike.
Radi se o bankama koje su duboko usađene u finansijski sistem Rusije i jedine su strane banke na popisu ruske centralne banke od 13 “sistemski važnih kreditnih institucija,” što ukazuje na njihovu važnost za rusku ekonomiju, trenutno teško pogođenu zapadnim sankcijama.
Uloga tih banaka u podršci ruskoj ekonomiji navodi neke njihove investitore da javno iznesu neslaganja.
“Kompanije trebaju biti veoma pažljive,” kaže Kiran Aziz, iz norveškog mirovinskog fonda KLP, upozoravajući na opasnost da bi banke mogle biti korištene da “na neki drugi način financiraju rat.”
Istu zabrinutost izražava i Eric Christian Pederson, iz Nordea Asset Management, koji upravlja fondom od više od 300 milijardi eura. Zahtjev da banke daju odgode otplate vojnicima “ilustrira opasnosti poslovanja u jurisdikcijama gdje se kompanije može prisiliti da djeluju direktno protivno vlastitim korporativnim vrijednostima,” kaže on.
Između 21. septembra i kraja prošle godine, banke su restrukturirale ukupno 167.600 zajmova vojnim licima ili članovima njihovih porodica, u vrijednosti od više od 800 miliona eura, pokazuju podaci ruske centralne banke.
Međutim, šta god rekli dioničari, Putinova odluka čini izlazak iz Rusije teškim. Investitorima iz takozvanih neprijateljskih zemalja je zabranjeno prodati dionice u bankama, osim ako im ruski predsjednik garantira izuzeće.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.