Zbog toga sindikati vatrogasaca i policije traže uvođenje kamera kojima bi bile snimane njihove akcije, kao i potpunu zabranu pirotehnike koja je u Njemačkoj u novogodišnjoj noći nešto poput nacionalnog sporta.
Samo u Berlinu su policija i vatrogasci izašli na teren 3.943 puta tokom dočeka Nove godine. Povrijeđeno je 33 policajca i vatrogasca.
U četvrti Krojcberg su zapaljene barikade, a potom je, kako piše Bild, “200 maskiranih” ljudi napalo policiju i vatrogasce pirotehnikom.
U četvrti Nojkeln bilo je oko 50 izgrednika, neko je ispalio eksplozivnu napravu na vozilo policije. U Berlinu je privedeno više od 100 ljudi.
Sindikat vatrogasaca zahtjeva da njihova vozila budu opremljena takozvanim deš-kamerama koje se obično stavljaju na vjetrobransko staklo. Tako bi napadi mogli bolje da se dokumentuju.
Sindikat berlinske policije traži zabranu prodaje pirotehnike i zahtjeva da pirotehniku koriste samo oni koji se profesionalno bave njome i postupaju odgovorno.
Međutim, nije riječ samo o napadima na službena lica, pošto je ponovo duga crna lista povreda koje ljudi nanose sami sebi petardama, ukazuje DW i navodi da se kod Leipziga tinejdžer (17) raznio eksplozivom koji je sam napravio i u bolnici podlegao povredama.
U Šenebeku na istoku zemlje je jedan čovjek (42) puštao vatromet sa ulice i smrtno stradao kad ga je udario automobil. U Uni na zapadu zemlje petarda je upala u kapuljaču dvogodišnjeg dječaka te je teško povrijeđen.
Bilo je mnogo otkinutih šaka i ruku, izgubljenih očiju. U Frimaru u pokrajini Tiringiji se čovjek (42) tako teško povrijedio petardama poručenim na internetu, pa su mu obje podlaktice amputirane.
Političari opozicionih Demohrišćana i vladajućih Liberala usprotivili su se opštoj zabrani pirotehničkih sredstava.
Ponašanje kriminalaca ne smije značiti “da bi i brojnim ljudima koji miroljubivo slave trebalo zabraniti vatromet”, izjavio je poslanik Demohrišćana Torsten Fraj.
On smatra da je dovoljno što lokalne samouprave već sada mogu da zabrane vatromet na pojedinim mestima.
Njemci godišnje troše više od 120 miliona eura na eksplozivne naprave, navodi DW.