„Rijeke pune priča“ istinsko je osvježenje u domaćoj književnoj produkciji. O tome najbolje govori veliki interes koji knjigu prati od izdavanja ove jeseni. Riječ je o zajedničkom radu dizajnerice Vanje Lazić i autorice priča Jasmine Čaušević, koje su slikom i tekstom ispričale malo drugačije priče o 12 velikih bh. rijeka (Bosni, Bregavi, Drini, Krivaji, Neretvi, Plivi, Rakitnici, Sani, Savi, Trebižatu, Uni i Vrbasu). Iako prevashodno namijenjena mlađima, knjiga je veoma zanimljivo štivo za svakog ko želi bolje upoznati ljepote naših rijeka, njihove osobenosti, ali i probleme zbog kojih danas ispaštaju.
BosnaInfo: Za početak, otkud ideja za ovu knjigu?
Vanja Lazić: Ideja je započela u „Centru dr. Stjepan Bolkay“, koji se prije svega bavi naučno-istraživačkim projektima i zaštitom bioraznolikosti Bosne i Hercegovine. Imali smo prilike sarađivati sa lokalnim aktivistima koji su pokušavali zaštititi svoje rijeke. Ja sam im pomagala radeći vizuale, ali sam uvijek razmišljala kako doći do šire publike, do onih koji ne dolaze na takve skupove. Došla sam na ideju da ilustrujem te rijeke, a brzo sam shvatila da bi bilo lijepo kad bi svaku ilustraciju pratio kratki tekst. Dakle, u prvi mah sam više razmišljala o izložbi.
Jasmina Čaušević: Vanja me jednog dana pozvala i ispričala mi ideju. Odmah mi se svidjela. Pristala sam napisati po jednu crticu za svaku od ilustracija. Ali kada sam počela istraživati po bibliotekama i Internetu shvatila sam koliko predivne građe ima. I tako, mic po mic, nastajali su ovi tekstovi. Na svakoj sam promociji to rekla, pa ću i ovdje: baš sam se mučila sastavljajući te tekstove. Problem je bio kako na kreativan način napisati tekst koji je zapravo jedna geografska lekcija. Tekst koji će sadržavati sve faktografske elemente, a opet biti zanimljiv. Vanja je predložila da pokušam pisati iz prvog lica, kao da rijeke same za sebe govore. Ispostavilo se da je to savršen savjet. Saudin Merdan i Vanja, koji jako dobro poznaju svaku od tih rijeka, pričali su mi o njima kao o živim ljudima, uglavnom ženama. To mi je bila inspiracija, recimo, da Rakitnica bude prkosna, Sava umorna, Bosna zagađena …
BosnaInfo: U pričama se spominju i neke legende?
Jasmina Čaušević: Da. Kad god se u priči pojavi neka vila, ili ljekovita trava, budite sigurni da ona ima veze sa predajama vezanim za tu rijeku. Međutim, bile smo oprezne šta koristiti od građe. Znamo da većina tih legendi govori o nesretnim djevojkama koje su se utapale radi neuzvraćene ljubavi, i slično. Vanja i ja smo se složile da ne želimo ponavljati priče o ubogim djevojkama. Htjele smo govoriti o nekim drugim, manje poznatim, ali jako važnim pričama koje te rijeke imaju.
BosnaInfo: Većina naših rijeka nosi ženska imena. U knjizi njih deset su žene.
Vanja Lazić: Da. Bosna, Bregava, Drina, Krivaja, Neretva, Pliva, Rakitnica, Sana, Sava i Una.Trebižat i Vrbas su predstavljeni kao muškarci.
BosnaInfo: Kada je riječ o koautorstvu, kako je to teklo? Kako ste se organizovale?
Vanja Lazić: Obično se radi odvojeno. Neko napiše tekst, ti ga dobiješ gotovog i onda ilustriraš. Mi smo odabrali drugi način. Radile smo u isto vrijeme i jedna drugu nadopunjavale.
Jasmina Čaušević: Da, to je puno pomoglo. Vanja recimo pošalje skicu, i onda razgovaramo u kom smjeru obje da idemo. Iskreno, ja nikad nisam imala ljepši rad i saradnju. Kad ti umjetnost prožima dan, ne može da bude neka patnja.
BosnaInfo: Knjiga je i edukativnog karaktera? Njome ste željeli podići svijest o ekološkim problemima, prije svega kod djece i mladih.
Vanja Lazić: S djecom je super to što oni još uvijek ne znaju „upakovati“ svoje mišljenje. Njima ili se sviđa ili se ne sviđa. Vrlo su iskreni. Ovom knjigom su bili zaista oduševljeni i zainteresovani. Postavljali su puno pitanja o svemu.
BosnaInfo: Koliko ste dugo radile na knjizi?
Vanja Lazić: Od aprila do oktobra 2022. Dobile smo finansijsku podršku, tako da smo se mogle u potpunosti posvetiti knjizi.
Jasmina Čaušević: Sjećam se prvog radnog sastanka. Trebalo je odabrati desetak od ukupno 244 rijeke, koje protiču kroz Bosnu. Nismo imale unaprijed zacrtan kriterij, sve je došlo spontano kroz razgovor. Na kraju je izbor pao na 12 rijeka.
BosnaInfo: Sad nam je jasno kako je nastajao tekst. A, ilustracije?
Vanja Lazić: Iz gomile skica i vizuelnih inputa, jer ja razmišljam kroz skice. Sastavljala sam različite elemente vezane za biljni i životinjski svijet oko svake rijeke, a onda kad bih boravila na njima, oslanjala sam se na ličnu impresiju – to kako se one meni čine. Svaka od njih je potpuno drugačija. Tu raznolikost mi je bilo važno prenijeti na crtež, njihovo stanje i njihov duh. Zato su neke mlađe, neke starije, neke energične, neke umorne … Neki su nam skrenuli pažnju da je Sava muško ime, ali za mene, ona je jedna strašno napaćena žena. Ona je umjetno napravljena granicom. Niko se više ne bavi njom kao rijekom, nego je Sava granica. Zato je u knjizi morala biti sjetna.
Jasmina Čaušević: I na kraju je na naslovnici završila.
BosnaInfo: Koliko ste do sada imali promocija?
Jasmina: Do sada, četiri. U Sarajevu, Olovu, Zenici i Banjaluci.
Vanja Lazić: Na proljeće ćemo nastaviti sa promocijama. Već dogovaramo Mostar, Počitelj, Manastir Žitomislić, Tuzlu, Travnik … Voljele bismo napraviti promocije koje bi bile ciljano namijenjene djeci. Da organizujemo neke čitanja i radionice sa njima.
BosnaInfo: Knjiga je prevedena i na engleski jezik.
Vanja Lazić: Da, prevod je uradila moja mama, Emilija Lazić. Rad na obje verzije je trajao paralelno. U isto vrijeme su objavljene. Naša je želja da putem prodaje ove knjige, obezbijedimo sredstva za naredne projekte.
BosnaInfo: Još nešto važno, na kraju knjige ste napisale zahvalnicu. Koliko vam je podrška žena koje spominjete bila važna?
Jasmina Čaušević: To je jako bitno. I Vanja i ja smo tokom rada imale, svaka svoje, nedoumice. Podrška tih žena, što profesionalna, što moralna, nam je bila presudna.
BosnaInfo: Za kraj, nagovijestile ste neke nove projekte…
Vanja Lazić: Planine su sljedeće.
Jasmina Čaušević: O njima ima jako puno materijala za istražiti. Moglo bi biti jako zanimljivo.