Bilo je to 25. decembra 1989. Čuje se Internacionala koju je on pjevao u posljednjim minutima života i njeno “Je*ite se!” koje je vikala dok su je odvodili na pogubljenje, a historija čuva svaki trag mračnog perioda rumunske i svjetske historije.
Svjedoci događaja kažu da se sve desilo brzinom svjetlosti, a Ionela Boeru, jedan od trojice koji su pucali, 2014. je ispričao da je on presudio paru Ceausescu nakon što se jedan član streljačkog voda skamenio, a drugi pucao nehotice.
“Ustrijelio sam ih veoma brzo. Smatram da sam im omogućio da umru dostojanstveno. I danas sam nervozan kad o tome govorim. Prekinuo sam dva života. U ratu je to prihvatljivo, ali mnogo je teže kad ubiješ nenaoružane ljude. To nikome ne bih poželio, iako je meni ubijanje ljudi posao”, rekao je Ionel Boeru, ali je njegov djed razumio.
“Moj djed je bio sveštenik, liberal, veći dio života je proveo u zatvoru. On je bio zaista sretan nakon tih događaja, sretan što se režim promijenio, što je Ceausescu mrtav. Rekao mi je: “Bez brige, ja na sebe uzimam sve tvoje grijehe”.
Boeru je nakon čina pogubljenja stekao slavu kod rumunskog naroda, ali je njegov privatni život bio ugrožen. On se pokajao zbog učinjenog, a šta kaže historija?
“Rumunija je savršena zemlja”, pričao je Ceausescu
Nicolae i Elena Ceausescu su bili jedini iz komunističkog bloka koji su pogubljen.
Strijeljanu u Trgovištu prethodilo je kratko i melodramatično suđenje u kasarni u istom gradu, kao i demonstracije nezadovoljnih građana, rumunska revolucija, koja je počela nedjelju dana ranije, prvo u Aradu i Temišvaru, a onda i u Bukureštu i širom zemlje.
Građani su tražili kraj 24 godine tiranije Ceausescovih. Vojska i politička policija “Securitate” su im se u početku suprostavljali gušenjem nereda i vanrednim stanjem, a onda su im se poslije nekoliko dana pridružili – nakon što je ubijeno 150 ljudi (prema prvim procjenama smatralo se da je u neredima stradalo čak 5.000 ljudi).
Ko je bila Elena Ceausescu?
U Rumuniji su ljudi za vrijeme vladavine Ceausescovih umirali od gladi. Bili su zatočenici nemilosti predsjedničkog para. Kina je imala Mao Ce Tunga, SSSR Staljina, nacistička Njemačka Hitlera, a Rumunija Elenu i Nicolaea Ceausescu.
Elena koja je rođena sedmog januara 1916. u Petestriju u Rumuniji bila je druga najmoćnija žena svijeta u to vrijeme, odmah iza britanske kancelarke Margaret Thatcher.
Moćna i omražena. I sa velikim apetitom za novac. Dok je bruto nacionalni proizvod Rumunije padao, bogatstvo predsjednika i prve dame je naglo raslo.
Elena za koju se pričalo da je bila duboko nesretna “jer nije bila lijepa”, započela je pored muža život koji nije bio ni nalik onom koji je vodila prije njihovog vjenčanja jer je odrastala u siromaštvu, a bez završene srednje škole se kao i većina siromašne radničke klase okrenula komunističkoj partiji.
Partija ju je spojila sa suprugom kojeg je srela 1939. godine. Ironično, kažu da je Nicolae bio pričljiviji od Elene, ali da ga je ona planski zavela. Zaljubio se u nju na prvi pogled, a vjenčao sa njom 1947. godine u vrijeme jačanja komunizma u Istočnoj Evropi.
Elena je stajala pored moćnog prvog čovjeka Rumunije kojeg su građani u početku voljeli i podržavali, ali to joj nije bilo dovoljno.
U Kini je vidjela kakvu moć ima Mao Ce Tungove supruge, na Filipinima je saznala kakav život vodi prva dama Imelda Marcos i željela je isto.
Vjerovatno zbog toga su ona i suprug izgradili velelepnu predsjedničku palatu koja je 2014. data na prodaju jer država Rumunija više nije mogla da plaća troškove održavanja.
Eleni ništa nije bilo dovoljno, a ona i suprug su se dobro postarali da obezbjede sebi luksuz koji je za građane bio više od sna. Gladni teško da su mogli bilo šta da sanjaju.
Izgradili su oko sebe moćni aparat bezbjedonosnih službi, svaki 10. građanin morao je da bude doušnik. Predsjednik i njegova supruga znali su ko je bio protiv njih, a svako ko se usudio da im se suprostavi, strogo je bio kažnjavan- u prevodu, slat je u logor.
Gušuli su svaki oblik otpora dok je to bilo moguće.
Istrajnost u surovosti Elene Ceausescu pratila je i njena istrajnost da joj se uvijek fotografiše određen profil, a sve kako bi njen nos izgledao bolje na slikama.
Briga oko toga da li će biti lijepa na fotografijama mučila je prvu damu. Narod u Rumuniji imao je “slične muke”.
Za Elenu se pričalo da nije bila posebno inteligentna, ali da je bila veoma osvetoljubiva.
I veoma politički ambiciozna. Elena je sa dolaskom komunista na vlast postala sekretarica u Ministarstvu vanjskih poslova, pela se na sve više funkcije u vladi i Komunističkoj partiji, a 1980. godine imenovana je za zamjenicu premijera.
Ispunjena njihova posljednja želja
Radila je Elena ono što je željela, a ironijom sudbine, a voljom naroda ispunjena je posljednja želja nje i njenog supruga – željeli su da umru zajedno.
Bivšem predsjedniku nisu, zbog straha kako će reagovati svjetska javnost, pucali u glavu. U slučaju Elene Ceausescu nisu pravili takava ustupak.
Dugo se nije znalo gdje je sahranjen bračni par Ceausescu da bi se 2010. saznalo da njihova tijela leže na groblju Genčea, u Bukureštu, pod spomenicima na kojima pišu imena dvojice generala.
Te godine su posmrtni ostaci svrgnutog rumunskog diktatora Nicolaea Ceausescua i njegove supruge Elene ekshumirani kako bi se uradili biloški testovi, zbog utvrđivanja identiteta.
Zahtjev je uputila njihova porodica.
“Uporedili smo DNK Nicolaea Ceausescua sa uzorcima uzetim od njegovog brata i sina. Dobijeni rezultat je statistički. Maksimalnu uvjerenost imali bismo da je postojao uzorak uzet od Nicolaea Ceausescua još za njegova života. Ali, sigurno je da DNK od brata i od djeteta ukazuje na činjenicu da je riječ o Nicolaea Ceausescua “, izjavio je direktor Nacionalnog instituta za sudsku medicinu Dan Demendžiju.
Elena i Nicolae Ceausescu imali su troje djece. Sin Nicu koji je bio fizičar preminuo je 1996. u Beču, kćerka Zoia, matematičarka, umrla je 2006. u Bukureštu, a sin Valentin ima 71 godinu, diplomu fizičara i iz braka sa pokojnom suprugom Aleksandru i Danijela.