Godina na izmaku vjerojatno je bila najbolja za istraživanje svemira još od 1969. godine.
Velikih događanja bilo je pregršt: od lansiranja svemirskog teleskopa James Webb i raketnog sistema Space Launch Systema (SLS), preko testiranja odbrane od asterioida (misija DART), prve fotografije crne rupe u središtu Mliječnog puta, dovršetka kineske svemirske stanice Tiangong, otkrića mogućeg okeana na Saturnovu mjesecu Mimasu i brojnih egzoplaneta…
1) Veća gužva na tržištu lansiranja
Tokom 2023. godine moglo bi se pojaviti još više svemirskih letjelica nove generacije. Nije riječ samo o velikim raketama koje mogu ponijeti puno tereta poput Starshipa kompanije SpaceX ili Vulcana iz United Launch Alliance, već i nizu manjih i srednje velikih raketa niskih troškova koje je moguće često koristiti.
Među njima bi mogle biti Terran 1 kompanije Relativity, Rocket 4 (Astra), RS1 (ABL Space Systems), One (Rocket Factory Augsburg) i Prime (Orbex).
Ulazak novih letjelica mogao bi spustiti cijene i povećati dostupnost lansiranja. Trenutni veliki igrači morat će se naraditi kako bi zadržali stečenu prednost.
2) Veliki iskoraci u Velikoj Britaniji, Kini i Indiji
Međunarodna svemirska scena nastavit će rasti. Iako se puno očekuje od Evrope, na oku treba držati i Veliku Britaniju, Kinu te Indiju. Britanci bi trebali dobiti svoje prvo lansiranje iz svemirske luke Cornwall, u sklopu projekta Start Me Up Virgin Orbita. Kina je puno napravila tokom ove godine i vjerojatno neće usporiti tokom iduće.
Što se Indije tiče, vjerojatno će Indian Space Research Organization biti prilično aktivna, kao i tamošnji startup Skyroot.
3) Nastavak rasta satelitskih komunikacija i promatranja Zemlje
Uz lansiranja, tokom iduće godine treba očekivati sve više velikih i malih satelitskih konstelacija, što će povećati pritisak na industrije satelitskih komunikacija i promatranja Zemlje.
Recimo, Amazonov projekt Kuiper trebao bi napokon krenuti iduće godine, dok bi u njenoj drugoj polovini Pixxel trebao lansirati šest satelita za hiperspektralno snimanje u visokoj rezoluciji.
Budući da se očekuje rast tih tržišta do kraja desetljeća, ne čini se izvjesnim kako će novi igrači izgurati postojeće. Ali, moglo bi doći do većeg prihvatanja usluga kakve nudi, recimo, Starlink i većeg stepena korištenja satelita za, primjerice, poljoprivredu ili rudarstvo.
4) Upravljanje kapitalom odredit će pobjednike i gubitnike
Makroekonomska situacija je loša. Visoka inflacija, visoke kamatne stope i visoka razina nesklonosti riziku znače kako će do gotovine biti teže doći nego dosad. Već je u 2022. zabilježeno stvarno usporavanje investicija, a kompanije koje su izlistane na berzi nisu pokazale dobre rezultate.
Iako negativni trendovi pomalo posustaju, upravljanje kapitalom bit će ključno za preživljavanje startupova. Investitori će tražiti tehničke prednosti i stvarni tržišni potencijal više nego prije.
5) Privatnih astronauta bit će više nego ikad prije
Još do prije deset godina ideja privatnih astronauta bila bi smiješna. Tokom prošle godine blizu 20 ljudi je iskusilo podorbitalni let raketom New Shepard tvrtke Blue Origin, a još je njih četvero letjelo do Međunarodne svemirske stanice letjelicom Ax-1 Axiom Spacea.
Taj će broj tokom 2023. godine biti dostignut i premašen. U Axiomu idući let do Međunarodne svemirske stanice planiraju već početkom godine, a trebao bi krenuti i privatni program svemirskih letova Polaris Dawn milijardera Jareda Isaacsona.
6) Više aktivnosti na Mjesecu i oko njega
Ovu godinu završavamo pothvatom Mission 1 tvrtke ispace, prvog svjetskog potpuno privatno finansiranog Mjesečevog landera. U 2023. još će ih krenuti prema najbližem nam nebeskom tijelu: Blue Ghost (Firefly Aerospace) i Peregrine (Astrobotic) su među njima, piše Tech Crunch.