Ona se na mreži LinkedIn požalila zbog otkaza. Dodala je da je voljela posao i kolege i bila ponosna na ono što je radila. „Nažalost, poslodavac nije uzvratio tu ljubav.”
Meta (Facebook), Twitter, Cisco, Lyft – američki internetski divovi masovno ukidaju radna mjesta. Prema datoteci otkaza layoffs.fyi, američke IT-kompanije su samo u novembru otpustile oko 46.000 ljudi.
Otkazi teže pogađaju strane državljane, od kojih većina ima vizu s oznakom H-1B. Ona dopušta promjenu poslodavca, ali se bez posla smije biti najduže 60 dana. Ako se novi ne nađe u tom roku, osoba mora napustiti SAD, piše seebiz.eu.
„Ovakav val otkaza još nisam doživio”, kaže Mahir Nasir, njujorški odvjetnik koji se bavi radnim pravom. Kaže, zadnjih tjedana mu se javljaju brojni bivši zaposlenici Mete, Twittera ili Amazona. „Posebno mnogo njih potječe iz Indije ili drugih azijskih zemalja.”
U američkom IT-sektoru ima puno Azijata jer nema dovoljno domaćih stručnjaka. Uostalom, viza H-1B se i izdaje samo onda kada poslodavac dokaže da na domaćem tržištu rada nema nezaposlenih stručnjaka istog profila.
I Sujatha Krishnaswamy se godinama mogla osloniti na glad američkog IT-sektora za radnom snagom. Nakon više godina kod proizvođača kompjutora Della i kratkog boravka u konzultantskoj firmi PwC, u svibnju 2020. je prešla u Twitter.
„Danonoćno sam radila na razvoju za korisnike važne funkcije zaštite podataka“, piše ona. Čak i trudna, dodaje, „tijelom i dušom se zalagala da Twitter ispuni obećanje o sigurnosti i zaštiti podataka“. Otkaz početkom studenoga ju je zatekao nespremnu i ostavio u šoku. „To što imam H-1B vizu samo pogoršava situaciju.”
U pravilu ljudi s ovom vizom u SAD-u mogu raditi najduže šest godina. U tom razdoblju preko poslodavca konkuriraju za Zelenu kartu. Ali kada ostanu bez posla, ostaju i bez šansi za taj čuveni Green Card, to jest dozvolu boravka i nakon šest godina.
Viza H-1B dopušta kupovinu nekretnine u SAD-u. „Mnogi zaposleni s ovom vizom borave u SAD-u godinama. Mnogi su već pustili korenje“, kaže Julia Gelatt, analitičarka Instituta za migracijske politike.
Prijateljstva, društvene aktivnosti i djeca koja u SAD-u idu u školu – sve to se dovodi u pitanje gubitkom posla. „Znatno opterećuje saznanje da se kroz 60 dana mora naći novi posao ili se mora napustiti zemlju”, kaže Gelatt.
Doduše, pojedine firme pokušavaju produžiti taj rok od 60 dana. Platforma za prijevoz putnika Lyft drži ljude par tjedana duže na platnoj listi, iako ne rade. Amazon daje ljudima prvo 60 dana vremena da u okviru kompanije nađu drugo radno mjesto, prije nego što zaista budu otpušteni.
Druga mogućnost je da se traži viza za posjetitelje, koja vrijedi 180 dana. U tom razdoblju se ne smije raditi u SAD-u, ali se može tražiti posao. No posebno Indijci imaju slabe šanse za brzo dobivanje takve vize.
Jer, ogromna je gužva u američkim konzulatima u Indiji. Recimo, tko hoće u New Delhiju podnijeti zahtjev za vizu za SAD, mora u prosjeku čekati 984 dana na termin u konzulatu. Ako se sada prijavi, doći će na red u kolovozu 2025. godine.
No u Indiji se mnogi raduju zbog vala otkaza u Americi jer se nadaju povratku stručnjaka u domaće firme. Kako piše Harsh Jain, prvi čovjek indijske softverske firme Dream Sports, povratnici mogu pomoći „da se iskoristi ogromni potencijal za rast Indije u desetljeću pred nama”