Republika je dobila ime po potoku Indian Stream. Nastala je zbog nejasne granice: mirovni ugovor iz Pariza 1783. godine granicu između SAD-a i britanskih posjeda vezao je za najsjeverozapadniji izvor rijeke Connecticut, a Washington i London nisu se mogli dogovoriti koji je to izvor.
Doseljenici na spornom području zato su plaćali porez i jednima i drugima. Kada im je toga bilo dosta, odlučili su se za vlastitu državu.
Nezavisnost su proglasili 9. jula 1832. godine. Prema podacima općine Pittsburg, oko 300 stanovnika dobilo je ustav, dvodomnu skupštinu, sudove, zakone i miliciju. Jedan od ključnih ljudi bio je mirovni sudija Luther Parker.
Nijedna država republiku nije priznala, a američke i britanske vlasti i dalje su smatrale da je područje njihovo.
Godine 1835. sukobi oko hapšenja na spornom području eskalirali su. New Hampshire je 4. augusta 1835. zaprijetio da će poslati miliciju, a već sutradan skupština Indian Streama pristala je da se područje pripoji toj saveznoj državi. Milicija je područje držala od novembra 1835. do februara 1836. godine.
Granica je konačno određena 9. augusta 1842. Webster–Ashburtonovim sporazumom između SAD-a i Velike Britanije, kojim je bivša republika i formalno pripala SAD-u.
Područje je 1840. postalo dio općine Pittsburg, koja je danas po površini najveća u New Hampshireu, s oko 730 stanovnika. To je jedina općina u toj saveznoj državi koja graniči s Quebecom.
Na mjestu nekadašnje republike stoji historijska ploča koja nosi broj 1 na spisku obilježja New Hampshirea, prenio je n1.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.