Zbog obavljanja djelatnosti bez registracije izrečene su mjere zabrane rada i novčane kazne veće od 400.000 KM.
Prema podacima Inspektorata RS, tokom prošle godine obavljeno je više od 300 ciljanih kontrola. U 172 slučaja utvrđeno je obavljanje djelatnosti bez registracije, zbog čega su izrečene mjere zabrane rada i novčane kazne u ukupnom iznosu od 335.000 KM.
Kontrole su nastavljene i ove godine. Do sada je obavljeno 109 kontrola fizičkih lica koja su oglašavala prodaju različitih proizvoda i usluga, a u 31 slučaju utvrđeno je da se djelatnost obavlja bez registracije. Izrečene su mjere zabrane obavljanja djelatnosti, kao i novčane kazne od 78.000 KM.
Trenutno je, kako navode iz Inspektorata, zbog okolnosti fokus inspekcijskog rada više usmjeren na kontrolu formiranja cijena.
Neregistrovan rad evidentiran je u različitim djelatnostima, među kojima su frizersko-kozmetičke usluge, prodaja odjeće, obuće i tehničke robe, proizvodnja namještaja, stolarije i betonske galanterije, izdavanje smještaja, popravka i održavanje motornih vozila, kao i usluge fotografisanja.
Kupovina preko društvenih mreža nosi rizike
Iz Inspektorata podsjećaju da Zakon o trgovini RS prepoznaje elektronsku trgovinu kao oblik prodaje na daljinu. Ona obuhvata prodaju robe i usluga putem interneta, uključujući elektronske prodavnice, platforme koje povezuju trgovce i potrošače, ali i prodaju preko društvenih mreža.
Međutim, važno je razlikovati registrovane trgovce koji prodaju na daljinu od fizičkih lica koja putem društvenih mreža nude proizvode i usluge bez registracije.
Daljinsku trgovinu može organizovati samo trgovac registrovan za tu vrstu djelatnosti. Za njen rad potrebno je obezbijediti poslovni prostor za administrativne poslove, odgovarajuće skladište za robu i prostor za higijensko-sanitarne potrebe.
Iz Inspektorata upozoravaju da pojedinci zloupotrebljavaju jednostavne procedure otvaranja naloga na društvenim mrežama kako bi obavljali neregistrovanu djelatnost. Na takvim profilima najčešće nema podataka o odgovornim osobama, adresi poslovnice, JIB-u niti imenu i prezimenu osobe koja stoji iza profila.
Takva kupovina građane izlaže potrošačkom riziku jer su upitni porijeklo, ispravnost i kvalitet proizvoda ili usluga. U slučaju oštećenja zdravlja ili materijalne štete, potrošači često nemaju račun kao dokaz da su kupovinu obavili od konkretnog lica.
Dodatni problem predstavlja činjenica da osoba koja stoji iza profila ne mora ni boraviti u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini, što otežava njenu identifikaciju.
Šta provjeriti prije kupovine?
Građanima se preporučuje da kupuju od provjerenih i renomiranih trgovaca te da prije narudžbe provjere jesu li javno dostupni svi podaci o prodavcu i proizvodu.
Trgovac je obavezan objaviti ime i adresu, naziv i glavne karakteristike proizvoda ili usluge, konačnu cijenu s PDV-om, troškove dostave, način plaćanja te način i rok isporuke proizvoda ili pružanja usluge.
Iz Inspektorata pojašnjavaju da dokazivanje nelegalnog rada putem društvenih mreža podrazumijeva niz operativnih radnji i prikupljanje dokaza prije same kontrole.
Zakonom o inspekcijama inspektorima je omogućeno da se predstave kao korisnici usluga ili kupci robe, kako bi prikupili potrebne dokaze o neregistrovanom radu. Također, Zakonom o samostalnim preduzetnicima definisano je da na neregistrovani rad fizičkog lica mogu ukazivati objave i oglasi na društvenim mrežama, u sredstvima javnog informisanja i drugim elektronskim i pisanim medijima.
Kontrole se provode redovno, u skladu s godišnjim planom rada, ali i vanredno, na osnovu predstavki građana, informacija drugih organa te saznanja do kojih inspektori dolaze na terenu i uvidom u oglasne stranice i društvene mreže.
Iz Inspektorata ističu da će nastaviti poduzimati raspoložive mjere s ciljem suzbijanja neregistrovanog obavljanja djelatnosti, koje predstavlja nelojalnu konkurenciju privrednim subjektima koji legalno posluju i izmiruju obaveze prema radnicima i državi.
Naglašavaju i važnost uloge građana, kojima preporučuju da izbjegavaju angažovanje neregistrovanih lica i provjere s kim dogovaraju kupovinu ili usluge.
Cilj inspekcijskih kontrola je registracija i legalizacija poslovanja, odnosno uvođenje djelatnosti u zakonske okvire. Zbog toga je upućen apel fizičkim licima koja rade bez registracije da samostalno pokrenu proceduru legalizacije, umjesto da čekaju dolazak inspektora.
Kako navode, nelegalan rad šteti budžetu, a time i cijelom društvu, s obzirom na to da se budžetskim sredstvima finansiraju zdravstvo, školstvo, infrastruktura i ulaganja u privredu, što u konačnici utiče i na životni standard građana.
FBiH bez zakona
Internetska trgovina u Federaciji BiH bilježi sve veći rast, ali nedostatak odgovarajućeg zakonskog okvira otvara prostor za neregistrovanu prodaju, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju.
Dok građani sve više kupuju putem interneta i društvenih mreža, Federacija BiH još nema usvojen poseban zakon o elektronskoj trgovini, iako je Vlada FBiH još 16. jula ove godine utvrdila njegov nacrt.
Prema procjenama Federalnog ministarstva trgovine, Federacija BiH samo zbog sive ekonomije u elektronskoj trgovini godišnje gubi više od 200 miliona KM javnih prihoda, a usvajanje zakona trebalo bi omogućiti transparentnije poslovanje, efikasniji nadzor i bolju zaštitu potrošača, piše Vijesti.ba.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.