Medinski je za rusku agenciju TASS rekao da će detalji dogovora biti objavljeni uskoro, ali nije otkrio ni broj ljudi koji će biti obuhvaćen razmjenom ni tačan datum, piše Kyiv Post.
Dogovor o razmjeni najkonkretniji je ishod njegova obraćanja, u kojem se inače usredotočio na europsku sigurnost, kritike europskih vlada i pohvale izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trumpa. Na novinarsko pitanje o pojedinostima pregovora, Medinski je odgovorio da se o detaljima neće javno raspravljati dok se ne postignu konačni dogovori.
Predsjednik Zelenski ranije je izjavio da prijedlozi koji se razmatraju uključuju razmjenu 1000 za 1000 ili 1500 za 1500 zarobljenika. Medinski je bio izričit i po pitanju teritorija. “Svaki pedalj ruske zemlje bit će vraćen Rusiji, na ovaj ili onaj način”, poručio je, ali nije pojasnio na koja područja tačno misli.
Medinski je europski sigurnosni sustav opisao kao glavnu temu razgovora i dodao da su sudionici pronašli zajednički jezik o nekim točkama. Rekao je da Rusija podržava raspravu o tome kako će se sigurnost održavati nakon završetka rata.
Ustvrdio je da je sukob razotkrio ozbiljne slabosti u postojećim europskim aranžmanima. Smatra da se sustav mora promatrati kao cjelina i dodao je da “flaster neće biti dovoljan”. Bilo koji novi sigurnosni okvir, prema njegovim riječima, mora biti pravedan i ne smije se graditi na štetu drugih zemalja.
Medinski je pohvalio Trumpove izaslanike kao iskrene i učinkovite te je istaknuo da im je Rusija zahvalna na radu. Pozvao je europske vlade da uče iz onoga što je opisao kao američki realizam i želju za mirom. S druge strane, naveo je da rusko izaslanstvo u Abu Dhabiju nije vodilo nikakve razgovore s europskim predstavnicima i da je njihov status ondje nejasan.
Optužio je europske vlade za kolektivnu obmanu Ukrajinaca i ustvrdio da one pridonose pogibiji civila. Medinski je rekao i da Rusija nije primila nikakve prijedloge od europskih zemalja pa se zapitao o čemu bi Moskva s njima uopće razgovarala.
Europa bi, kako je rekao, mogla sudjelovati u mirovnim pregovorima tek kada “razvije savjest”. Dodao je da bi se Ukrajina mogla pridružiti Europskoj uniji, ali ne i NATO-u.
Ruski predstavnici u Abu Dhabiju ponovno su iznijeli prijedloge Moskve za restrukturiranje europske sigurnosti koje je ruski predsjednik Vladimir Putin predstavio u decembru 2021. tokom razgovora s tadašnjim američkim predsjednikom Joeom Bidenom.
Moskva je tada, između ostalog, tražila prekid širenja NATO-a, smanjenje vojnog prisustva Saveza u zemljama koje su mu pristupile nakon 1997. i ograničenja vojne suradnje s postsovjetskim državama koje nisu članice NATO-a, uključujući Ukrajinu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da rusko izaslanstvo redovito izvještava Putina o tijeku razgovora. Peskov je također potvrdio da ruski pregovarači nisu imali kontakte s europskim predstavnicima. Prema njegovim riječima, o pregovorima se razgovaralo i tijekom sastanka Putina i bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Prema izvorima ukrajinskih medija, na dnevnom redu drugog dana bili su i mogući prekid vatre, energetska pitanja i sigurnost u Crnom moru. Prvi dan pregovora održan je jučer i trajao je oko četiri i pol sata, a strane su se dogovorile da će nastaviti razgovore. Predsjednik Volodimir Zelenski opisao je razgovore kao konstruktivne i sadržajne, ali je priznao da je teško postići dogovor s Rusijom.
Zelenski je rekao da je razgovarao s ukrajinskim pregovaračkim timom i ocijenio srijedu, 11. novembra, najvažnijim danom pregovora. Američki državni tajnik Marco Rubio, koji nije bio na sastanku, također je razgovore nazvao produktivnima, ali je upozorio da predstoji još mnogo posla, prenio je Index.hr.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.