Jedan kućni uređaj koji skoro svakog dana koristimo u kuhinji može da potroši mnogo više električne energije nego što mislimo.
To je električni šporet, odnosno ploča za kuhanje, čija godišnja potrošnja u kućama gde se često kuha može biti nekoliko puta veća od potrošnje frižidera.
Poređenje potrošnje kućnih aparata objavljeno je u Švedskoj, a oslanja se na raniju poljsku energetsku računicu.
Analiza je rađena na primjeru porodice od četiri člana i pokazuje koliko svakodnevne navike mogu da podignu račun za struju.
Električni šporet na vrhu liste, frižider tek na dnu
Po tom modelu, klasični električni šporet drži prvo mjesto sa procijenjenih 1.480 kilovat-sati godišnje.
Odmah za njim stoji indukciona ploča za kuhanje, sa godišnjom potrošnjom procjenjenom na 1.168 kilovat-sati.
Poređenja radi, električni bojler od 120 litara u istom modelu troši 1.080 kilovat-sati godišnje, a za električni čajnik je procijenjeno 292 kilovat-sata.
Mašina za pranje sudova troši oko 262 kilovat-sata, a frižider približno 252 kilovat-sata godišnje.
Drugim riječima, u ovom primjeru indukciona ploča mogla bi da potroši više od četiri puta toliko struje koliko frižider.
Ove vrijednosti ipak nisu univerzalni prosjeci, niti su rezultat novog istraživanja švedske Agencije za energetiku. U pitanju su procene zasnovane na određenim pretpostavkama o korišćenju uređaja, a stvarna potrošnja po domaćinstvima može biti sasvim drugačija.
Kako indukciona ploča troši toliko struje?
Odgovor leži u tome koliko je snažan kućni uređaj i koliko često ga uključujete.
Grijne zone na indukcionim pločama imaju snagu koja se često mjeri hiljadama vati. Kad u isto vrijeme rade dvije ili tri ringle, trenutna potrošnja može da skoči veoma visoko.
Tu ipak postoji bitna razlika između snage uređaja i količine struje koju on zaista potroši.
Ako ploča tokom jednog sata u prosjeku koristi snagu od dva kilovata, potrošiće dva kilovat-sata. Ukoliko je tako koristite svakog dana, godišnje to iznosi 730 kilovat-sati.
Ako je, s druge strane, koristite samo pola sata dnevno uz istu prosječnu snagu, godišnja potrošnja pada na pola, tačnije na 365 kilovat-sati.
Zato brojka od oko 1.200 kilovat-sati godišnje ne važi automatski za svakog vlasnika indukcione ploče. Sve zavisi od broja uključenih ringli, podešene temperature, dužine kuvanja i načina pripreme hrane.
Zanimljivo je da indukcija nije nužno manje ekonomična od klasične električne ploče. Naprotiv, ona direktno grije posudu, pa je uglavnom energetski efikasnija od tradicionalnih ploča. Prema podacima američkog Ministarstva energetike, indukciono kuvanje može biti do deset odsto efikasnije od kuvanja na klasičnim staklokeramičkim pločama.
Manji račun za struju, a da ne prestanete da kuhate
Ušteda ne traži da kupovite novi kućni uređaj. Dovoljno je da promijenite nekoliko navika koje većina nas zanemaruje.
Jedna od najprostijih mjera je poklopac na šerpi. Toplota tako ostaje u posudi, voda brže proključa, a za kuhanje treba manje energije.
Pazite i da veličina posude odgovara grejnoj zoni, naročito na klasičnim električnim pločama, gdje dio toplote odlazi u prazno ako je ringla mnogo veća od šerpe.
Nema potrebe ni da tokom kuhanja držite maksimalnu snagu. Čim voda proključa, u većini slučajeva dovoljno je da smanjite temperaturu i nastavite na nižem stepenu.
Za male količine hrane praktičnija je mikrotalasna pećnica, kad god je to moguće, a kad zagrijavate vodu, zagrijte samo onoliko koliko vam treba.
Upravo ove jednostavne promene stručnjaci švedske Agencije za energetiku navode kao načine da se smanji potrošnja struje u kuhinji.
Iako poređenje pokazuje da kuhanje može biti krupna stavka na računu, to ne znači da je šporet najveći potrošač struje u svakom domu. U kućama koje se griju na struju, koriste električne bojlere ili drže klimu uključenu veći dio dana, ti uređaji mogu da potroše znatno više, prenosi Krstarica.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.