Naša pozicija o Bosni i Hercegovini ostaje jasna i dosljedna. Poštujemo njen suverenitet i teritorijalni integritet, kao i njen ustavni poredak uspostavljen Daytonskim mirovnim sporazumom: jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda, uz puno poštovanje prava svih građana. Ove obaveze pripadaju zajedno kazao je.
Predstavnik Srbije pozdravio je jednoglasno produženje mandata EUFOR-a Althea te izrazio saučešće porodicama četvero pripadnika EUFOR-a koji su poginuli u helikopterskoj nesreći kod Brčkog, kao i Vladi i građanima Italije i cijeloj misiji EUFOR-a. Povrijeđenima je poželio potpun i brz oporavak.
Čestitao je BiH na uspješno provedenim općim izborima, navodeći da prihvatanje izbornih rezultata u cijelom političkom spektru predstavlja legitiman osnov za formiranje institucija i da bi sada trebalo biti pretočeno u odgovorno upravljanje. Rezultati izbora potvrđuju da se političke poteškoće Bosne i Hercegovine ne mogu objasniti pozivanjem na jednu političku ličnost. Promjene nosilaca funkcija nisu umanjile podršku zaštiti nadležnosti entiteta i ustavnoj podjeli odgovornosti utvrđenoj Daytonom – rekao je on.
Ocijenio je da to ukazuje na dublje neslaganje o tome kako BiH treba funkcionirati kao multietnička država u okviru dogovorenog ustavnog poretka, te da je za njegovo prevazilaženje potreban politički dijalog koji će ulijevati povjerenje sva tri konstitutivna naroda. Daytonski sporazum pruža garancije koje su neophodne za to povjerenje. One omogućavaju zajednicama da učestvuju u zajedničkim institucijama bez straha da će njihovi vitalni interesi biti nadjačani. To omogućava saradnju. Zaobilaženje tih garancija u ime efikasnosti može oslabiti upravo onu saradnju koju zahtijeva djelotvorna vlast – kazao je.
Istakao je da Srbija ima direktan interes za mirnu, stabilnu i prosperitetnu BiH, jer je razvoj Srbije usko povezan s razvojem susjednih zemalja. Spremni smo sarađivati s novoizabranim predstavnicima na jačanju saradnje s institucijama Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i na daljnjem razvoju naših specijalnih paralelnih odnosa s Republikom Srpskom, kako je predviđeno Daytonom – rekao je.
Osvrnuo se i na sahranu osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu, navodeći da je sahranu “organizirala njegova porodica, dok su srbijanske vlasti pružile transportnu, logističku i sigurnosnu podršku kako bi se veliki i, kako je kazao, veoma osjetljiv javni skup održao uredno i sigurno”.
Govoreći o obraćanjima u ime BiH, rekao je da je za “predstavljanje stava države potrebno usaglašeno mišljenje kolektivnog Predsjedništva BiH”. U odsustvu takvog dogovora, kao što je slučaj danas, trebalo bi jasno reći čiji se stavovi iznose. U suprotnom, mišljenja jednog političkog aktera i dijela biračkog tijela predstavljaju se kao stav cijele države, čime se Bosna i Hercegovina poistovjećuje s jednim konstitutivnim narodom i jednom političkom perspektivom – kazao je.
Kritizirao je i izjave pojedinih političkih predstavnika u BiH o entitetu Republika Srpska, navodeći da je ministar odbrane BiH 9. septembra javno pozvao međunarodnu zajednicu da povuče potpis s osnivanja Republike Srpske, uz poruku: “Znamo šta nam je nakon toga činiti”. Srbija odbacuje retoriku koja priziva povratak sukobima iz devedesetih godina. Jednako tako osuđujemo svaki zločin i odajemo počast svakoj žrtvi, bez obzira na etničku pripadnost – poručio je.
Govoreći o Srebrenici, kazao je da “sjećanje na taj događaj za srpsku stranu zahtijeva poniznost i poštovanje prema žrtvama”, ali je dodao da Srebrenica ne može biti jedina referentna tačka za tumačenje uzroka i karaktera rata u BiH i stradanja sva tri naroda. Ne moramo se slagati o svakom historijskom pitanju da bismo se složili da nijedan nacionalni cilj ne može opravdati zločin – rekao je.
Dodao je da će se Srbija nastaviti protiviti “i veličanju zločina i zloupotrebi zločina kao sredstva protiv cijelog naroda ili izgovora za razgradnju ustavnih temelja mira”.
Predstavnik Srbije posebno je naglasio značaj stabilnosti, praktične saradnje i odgovornosti domaćih političkih lidera, ističući da izabrani predstavnici trebaju preuzeti odgovornost za budućnost svoje zemlje. Kada politički akteri očekuju da će vanjski pritisak osigurati ishod koji žele, slabi poticaj za postizanje kompromisa kod kuće. To podstiče ostvarivanje uskih političkih agendi kroz međunarodnu konfrontaciju, uz očekivanje da će se dobiti međunarodna podrška protiv domaćih partnera – kazao je.
Prema njegovim riječima, rješenja za ključna pitanja trebaju biti rezultat unutrašnjeg konsenzusa i dogovora zasnovanog na kompromisu, koji uvažava interese oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda u skladu s Daytonskim okvirom. Svako rješenje nametnuto izvana ili ono koje ne uzima u obzir interese oba entiteta i sva tri konstitutivna naroda neće biti dugoročno održivo – upozorio je.
Naveo je da Srbija pažljivo prati proces izbora novog visokog predstavnika u BiH te poručio da će ostati konstruktivan partner BiH i svima koji podržavaju njen mir, razvoj i evropsku perspektivu.
Izrazio je nadu da će završetak izbornog ciklusa otvoriti novu političku fazu, uz obnovljene napore u BiH i regionu na unapređenju zajedničkih interesa. Zajedno možemo izgraditi prosperitetnija društva, ojačati demokratske institucije i približiti se našoj zajedničkoj evropskoj budućnosti – zaključio je.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.