Osporio je pravni osnov za djelovanje vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka te optužio zapadne države da nastoje zadržati vanjsku kontrolu nad upravljanjem BiH.
Ruski predstavnik ustvrdio je da je nastavak prisustva OHR-a nespojiv sa suverenitetom BiH i da nije opravdan
„Insistiramo na brzom zatvaranju ovog vanjskog protektorata i ukidanju funkcije visokog predstavnika bez ikakvih dodatnih uslova“, poručio je.
Optužio je OHR da se koristi kao instrument miješanja u unutrašnje poslove suverene države i kontrole nad radom njenih zakonodavnih, pravosudnih, policijskih i izbornih institucija.
Prema njegovim tvrdnjama, takvo djelovanje ograničava samostalnost BiH u unutrašnjoj politici i stvara vještačke prepreke međuetničkom pomirenju.
Ruski predstavnik osporio je pravni osnov za djelovanje prvog zamjenika visokog predstavnika Louisa Crishocka kao vršioca dužnosti visokog predstavnika, tvrdeći da Dejtonski mirovni sporazum ne predviđa takvu funkciju.
„Pokušaji da se prvi zamjenik visokog predstavnika predstavi kao takozvani vršilac dužnosti visokog predstavnika nemaju nikakvo pravno uporište“, ustvrdio je.
Ponovio je stav Moskve da ovlasti mogu biti dodijeljene samo legitimnom visokom predstavniku čiju je kandidaturu odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a.
Zapadne države optužio je da su pri imenovanju Christiana Schmidta zaobišle Vijeće sigurnosti i odbacile nacrt rezolucije o Schmidtu koji su predložile Rusija i Kina.
Ustvrdio je da zapadne zemlje ne pokazuju spremnost da isprave situaciju koju su, prema njegovim riječima, same stvorile, a čiju cijenu plaćaju građani BiH.
Naglasio je i da je neprihvatljivo koristiti OHR za ostvarivanje geopolitičkih i ekonomskih interesa pojedinih država. Prema njegovim riječima, OHR nije ovlašten komentarisati koji su trgovinski ili ekonomski partneri poželjniji za BiH.
Ruski predstavnik ocijenio je „licemjernim i nepravednim“ pokušaje zapadnih država da, kako je tvrdio, odgovornost za probleme koje su same izazvale prebace na Republiku Srpsku.
Ustvrdio je da RS dosljedno nastoji zaštititi Dejtonski sporazum, koji garantuje decentralizirane temelje države. Tvrdio je i da je Banja Luka više puta predlagala razumne inicijative za unutrašnji dijalog, koje je Sarajevo onemogućavalo po nalogu zapadnih država.
Pozvao je članice Vijeća sigurnosti da pažljivo pročitaju izvještaj Vlade Republike Srpske o stanju u BiH.
Govoreći o izborima, ocijenio je da su konstitutivni narodi ostvarili svoja demokratska prava uprkos, kako je naveo, pokušajima vanjskih aktera da utiču na izborne pripreme i ishod glasanja.
Pozdravio je izbor osobe koju je nazvao legitimnim predstavnikom hrvatskog naroda u Predsjedništvo BiH, nakon osam godina, te izrazio uvjerenje da će takav sastav doprinijeti stabilizaciji prilika. Pozvao je domaće političke aktere da što prije formiraju vlast na svim nivoima.
Na kraju je poručio da Dejton ostaje osnova postkonfliktnog uređenja BiH i da nema alternativu. Naglasio je da sistem ravnoteže, uz uvažavanje interesa sve tri strane, smatra osnovom mirnog suživota i ravnopravnosti unutar jedne države.
„Svaki pokušaj iskrivljavanja dejtonskih principa jednak je igranju vatrom“, upozorio je, ocjenjujući da bi to imalo štetne posljedice za BiH i cijeli Zapadni Balkan.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.