Svijet

Francuska ekonomija mogla bi 'udariti u zid'

Francuska ekonomija je u trećem kvartalu zabilježila pad, pokazali su podaci u petak, a ministar finansija upozorio je da bi zemlja mogla „udariti u zid” ukoliko vlada uskoro ne uspije usvojiti budžet koji predviđa smanjenje deficita.

FOTO:  EPA/LUDOVIC MARIN
FOTO: EPA/LUDOVIC MARIN

Bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se za 0,1 posto u tri mjeseca zaključno sa septembrom, saopštio je nacionalni zavod za statistiku Insee, uslijed sve veće zabrinutosti za stanje javnih finansija i rastućih političkih tenzija uoči predsjedničkih izbora sljedećeg proljeća.

Do pada je došlo u trenutku kada je inflacija u oktobru ubrzala na 3,4 posto na godišnjem nivou, sa 3,1 posto u septembru, što je najviša stopa od januara 2024. godine, navodi Insee.

Francuska ekonomija je već stagnirala u drugom kvartalu, nakon pada od 0,2 posto u prvom kvartalu.

Već tri kvartala nema nikakvog rasta – izjavio je ministar finansija Roland Lescure za radio France Info.

Zaključak koji se nameće iz svega ovoga jeste da francuska ekonomija, gledajući prema 2026. godini, stoji u mjestu – rekao je on.

Francuska ne srlja u krizu. Ali, ako ne uspijemo ostvariti zaokret predviđen budžetom, idemo pravo u zid – upozorio je.

Prema proračunima zavoda Insee, proizvodnja roba i usluga pala je za 0,1 posto u periodu od jula do septembra, dok je potrošnja domaćinstava porasla za 0,4 posto.

Investicije su smanjene za 0,6 posto, a vanjska trgovina je također negativno uticala na rast, umanjivši stopu rasta BDP-a za 0,6 procentnih poena.

Analitičari navode da će, s obzirom na ove podatke o BDP-u, vladi biti veoma teško ostvariti prognozirani ukupni rast od 0,5 posto za tekuću godinu, pa čak i rast od 0,4 posto, koliko predviđaju Insee i Banka Francuske.

Zabrinutost zbog visokog duga i budžetskog deficita Francuske dovela je posljednjih sedmica do naglog rasta prinosa na državne obveznice.

Budžetski plan za 2027. godinu, predstavljen prošlog mjeseca, nije ulio povjerenje i dodatno je potaknuo strahove da će državna potrošnja ostati visoka uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine. Prema anketama, kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen – koju mnogi smatraju fiskalnim populistom – ima šanse za pobjedu.

Francusku je zahvatio val nezadovoljstva zbog rastućih troškova života i nejednakosti; demonstracije održane širom zemlje 17. oktobra pretvorile su se u jedne od najtežih nereda zabilježenih u zemlji posljednjih godina. Pokret „Žuti prsluci” i studentski sindikati pozvali su na novi dan protesta u subotu.