Svijet

Slijede izbori u Izraelu: Može li pasti i Netanyahu?

U kibucu Re'im na jugu Izraela, tri godine nakon napada Hamasovih terorista na muzički festival Nova, porodice žrtava okupile su se na komemoraciji uz granicu s Pojasom Gaze.

FOTO: EPA
FOTO: EPA

Među njima je i Gadi Eisenkot, neupadljiv muškarac kratke sijede kose u jednostavnoj crnoj košulji. Okružen stotinama ploča s fotografijama više od 350 ubijenih, prilazi ožalošćenima i razgovara s njima. „Nadam se da će nas ovaj dan ojačati i još čvršće povezati“, kaže mirno.

Eisenkot nije poznat po bučnim nastupima i dugim govorima, pa ga se bez fotografa jedva primijeti u gomili. No njegove riječi imaju posebnu težinu jer je i sam iskusio gubitak, piše Deutsche Welle.

Bivši načelnik Generalštaba u decembru 2023. godine izgubio je 25-godišnjeg sina Gala u borbama u Pojasu Gaze, a nakon toga poginula su i dvojica njegovih nećaka. U to vrijeme bio je član ratnog kabineta, koji je napustio u junu 2024. godine, pa je tugovao pred očima javnosti. Eisenkot je sada kandidat na izborima koji se održavaju 27. oktobra, a njegovo glavno obećanje je osnivanje nezavisne državne istražne komisije koja će u potpunosti rasvijetliti sigurnosni propust od 7. oktobra. „Porodičnu tragediju pretvorio je u životnu misiju“, kaže Liane Pollack-David, 25. na njegovoj izbornoj listi. „On nam donosi nadu da možemo otvoriti novo poglavlje za Izrael.“

Eisenkotova platforma: Jedinstvo umjesto podjela

Eisenkotova novoosnovana stranka Yashar, što se prevodi kao „pravo“ ili „pošteno“, privlači širok spektar birača. Među njima su sekularni i religiozni građani iz svih dijelova zemlje, pa čak i razočarani glasači Likuda, stranke premijera Benjamina Netanyahua. Jedna od njih je Stella Abidan, koja je 24 godine glasala za Likud, a sada kaže da ju je Netanyahu iznevjerio.

„Nije učinio ništa za našu sigurnost i nije poduzeo ništa da spriječi 7. oktobar. S ovom vladom se ne može dalje“, poručila je.

Kako bi ojačao osjećaj zajedništva, bivši general predlaže mjeru koja je dosad u Izraelu bila nezamisliva: opću vojnu obavezu za sve, uključujući izraelske Arape i učenike ultraortodoksnih jevrejskih škola. Eisenkot izbore opisuje kao historijski referendum. „Birat ćemo između cionizma i gladi za vlašću, između jedinstva i podjela te između nacionalne odgovornosti i zanemarivanja sigurnosti“, izjavio je. Obećava uništenje Hamasa u roku od 18 mjeseci, dok razgovore o mogućoj palestinskoj državi nakon napada iz 2023. godine naziva „glupim“.

Netanyahuov odgovor

Netanyahu na novog suparnika odgovara svojom uobičajenom oštrinom i fokusira se na polarizaciju. U predizbornim spotovima, izrađenim uz pomoć vještačke inteligencije, njegov izborni štab optužuje Eisenkota da potajno planira osnivanje palestinske države, što Eisenkot odbacuje kao klevetu.

Netanyahu pokušava svesti kampanju na klasičnu podjelu. „Ovdje se bira između ljevice i desnice. Ravno ne postoji, to je blef“, poručio je na jednom predizbornom skupu.

Ipak, Eisenkotov miran, gotovo ukočen nastup ne otkriva vojnu pozadinu čovjeka koji je u vojsci proveo 41 godinu i 2015. godine postao načelnik Generalštaba. Kao komandant Sjeverne komande oblikovao je takozvanu „doktrinu Dahiya“, koja predviđa da Izrael na napade iz civilnih područja odgovara masovnim, asimetričnim uništenjem. „Izgleda kao ljubazan čovjek, ali je veoma čvrst“, ističe bivši general zračnih snaga Gideon Sheffer, koji Eisenkota poznaje gotovo tri decenije. „On je vođa, ali tihi vođa. Ne morate galamiti da biste bili vođa.“

Izazovi potencijalne koalicije

Iako Eisenkot vodi u anketama, pobjeda na izborima donijela bi mu veliki izazov. Za formiranje vlade trebao bi mu politički raznolik savez koji odražava duboke podjele u izraelskom društvu. Vjerovatno bi ga činila stranka B’Yachad, centristički savez za koji uglavnom glasa liberalna, urbana srednja klasa iz okoline Tel Aviva, usmjerena na ekonomsku stabilnost.

Tu su i Demokrati, stranka lijevog centra koja predstavlja sekularne akademske krugove i tradicionalni mirovni pokret, a zalaže se za socijalnu pravdu i rješenje s dvije države postignuto pregovorima. Konačno, tu je i Izrael naš dom, sekularno-nacionalistička stranka doseljenika iz Rusije i istočne Evrope, koja zastupa izrazito oštar vanjskopolitički kurs, ali dijeli stavove s ljevicom o smanjenju utjecaja ultraortodoksnih Jevreja.

Prema posljednjim anketama vodećih izraelskih televizija, taj bi blok mogao osvojiti oko 53 mandata, dok bi Netanyahuov blok dobio dva mandata manje. Otvoreno je pitanje može li Eisenkot pomiriti sve te razlike. Njegova pragmatična procjena jeste da su Izraelci, nakon godina krize, umorni od velikih obećanja. Na pitanje o nedostatku harizme u poređenju s Netanyahuom, odgovorio je u svom trezvenom stilu: „Ne znam šta znači harizma. Vidim kamo je Netanyahu odveo državu Izrael. Šta je onda harizma?“