Prema njegovim riječima, promjene će se odnositi i na pomorske rute, ali i na način upravljanja jednim od najvažnijih svjetskih prolaza za transport nafte i plina.
Araghchi je o tome govorio tokom ceremonije otvaranja dokumentacionog centra i muzeja posvećenog bivšem iranskom ministru vanjskih poslova Kamalu Kharraziju, koji je u aprilu ove godine preminuo od posljedica ranjavanja u američko-izraelskom napadu na njegovu rezidenciju u Teheranu.
Kako prenosi iranski Press TV, šef iranske diplomatije ocijenio je da su se u regiji dogodile temeljne i strateške promjene te da povratak na stanje prije 40-dnevnog rata više nije moguć.
“Hormuški moreuz decenijama je bio otvoren, a ni Iran ni Oman, dvije obalne države koje graniče s ovim plovnim putem, nisu nametali nikakva ograničenja pomorskom saobraćaju. Naprotiv, obje zemlje doprinosile su osiguravanju sigurnosti i zaštiti morskog okoliša”, rekao je Araghchi.
Međutim, naglasio je da su posljednji sukobi promijenili dosadašnje okolnosti.
“Sadašnji rat promijenio je sve. Moramo priznati da su nastale nove okolnosti. Pomorske rute kroz Hormuški moreuz više neće biti iste kao ranije, niti će se moreuzom upravljati na način na koji se upravljalo u prošlosti”, poručio je iranski ministar.
Hormuški moreuz u fokusu spora Irana i SAD-a
Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih pomorskih ruta za globalnu trgovinu energentima, a svako ograničavanje saobraćaja kroz ovaj prolaz može imati značajne posljedice po međunarodno tržište nafte i plina.
Iran je tokom rata sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom ograničio prolazak brodova kroz moreuz, navodeći da je riječ o odgovoru na vojne napade koji su počeli 28. februara.
Prema tvrdnjama iranskog Press TV-a, Teheran i Washington su 17. juna, uz posredovanje Pakistana, potpisali Memorandum o razumijevanju kojim je predviđeno da Iran preuzme odgovornost za ponovno otvaranje i upravljanje moreuzom.
Iranski medij također tvrdi da su Sjedinjene Američke Države naknadno pokušale osporiti iranske nadležnosti nad moreuzom i uvele pomorsku blokadu, što Teheran smatra kršenjem sporazuma o okončanju rata.
Ove tvrdnje o sadržaju sporazuma i njegovom navodnom kršenju nisu nezavisno potvrđene u izvještaju Press TV-a.
Araghchi upozorio na mogućnost novih sukoba
Govoreći o sigurnosnoj situaciji, Araghchi je upozorio da bi eventualni novi vojni napad na Iran mogao dodatno destabilizovati regiju.
“Ako agresori imaju imalo razuma, neće pokušati još jedan vojni napad na iranski narod. Pokušali su dva puta i vidjeli su rezultate”, izjavio je.
Podsjetio je na dva sukoba Irana sa SAD-om i Izraelom, prvi iz juna 2025. godine, koji je trajao 12 dana, te drugi, započet 28. februara 2026. godine, koji je zaustavljen početkom aprila nakon približno 40 dana.
Araghchi je ocijenio da su ti sukobi predstavljali prekretnicu u sigurnosnim odnosima na Bliskom istoku i pokazali slabosti postojećih regionalnih sigurnosnih aranžmana.
“Sigurnost regije ne smije zavisiti od stranih vojnih snaga”
Iranski ministar vanjskih poslova naglasio je da zemlje Bliskog istoka moraju same preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost, bez oslanjanja na prisustvo stranih vojnih snaga.
“To je jedini način da se postignu mir, sigurnost i stabilnost u našoj regiji”, rekao je, govoreći o potrebi mirnog suživota Irana i susjednih država.
Prema njegovim riječima, Teheran održava odnose sa svim državama Perzijskog zaljeva i nastoji postići zajedničko razumijevanje o novom regionalnom sigurnosnom okviru.
Araghchi je istakao da se sigurnosna pitanja u različitim dijelovima Bliskog istoka ne mogu posmatrati odvojeno.
“Naša politika dobrosusjedskih odnosa zasniva se na mirnom suživotu sa susjedima. Još jedna važna stvar jeste da su, prema našem mišljenju, sva regionalna pitanja međusobno povezana. Nije moguće imati rat i sukobe u jednom dijelu regije, a istovremeno očekivati mir i stabilnost u drugom”, naglasio je.
Dodao je da je Iran tokom pregovora sa SAD-om, koji su vođeni uz posredovanje Pakistana, Katara i drugih država, insistirao na tome da prekid neprijateljstava mora obuhvatiti sve dijelove regije.
“U svim pregovorima s američkom stranom, uz posredovanje Pakistana, Katara i drugih prijateljskih zemalja, naglašavali smo da svaki završetak rata mora obuhvatiti sve frontove i dovesti do prestanka neprijateljstava na svakom od njih. U suprotnom, nećemo vidjeti stabilnost u regiji”, kazao je.
Kritike američkih vojnih baza i Izraela
Araghchi je ocijenio da su posljednji ratovi pokazali kako prisustvo stranih vojnih snaga ne garantuje sigurnost državama Bliskog istoka.
“Ovi ratovi pokazali su da su se sigurnosni aranžmani pojedinih država regije, koji se oslanjaju na strano vojno prisustvo i vanjsko miješanje, pokazali neefikasnim”, rekao je.
Posebno se osvrnuo na američke vojne baze.
“Američke vojne baze u regiji nisu donijele mir i sigurnost državama u kojima se nalaze. Naprotiv, njihovo prisustvo samo po sebi postalo je izvor nesigurnosti”, ustvrdio je Araghchi.
Izrael je optužio da predstavlja glavni izvor regionalne nestabilnosti, tvrdeći da izraelska politika doprinosi nastavku sukoba i slabljenju država Bliskog istoka.
Na kraju je ponovio da se Iran zalaže za regionalni sigurnosni sistem zasnovan na saradnji susjednih država, bez vanjskog vojnog miješanja.
Takvu politiku, kako je podsjetio, zagovarao je i nekadašnji ministar vanjskih poslova Kamal Kharrazi, kojem je bila posvećena ceremonija u Teheranu.
Kharrazi je teško ranjen 1. aprila u napadu na svoju rezidenciju, u kojem je poginula njegova supruga, a preminuo je 9. aprila.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.