BiH

Livno: Što predviđa studija zaštite visoravni Kruzi i kako bi se njome upravljalo

Očuvanje prirodnih staništa, izvora pitke vode i tradicionalnog stočarstva, uz razvoj održivog turizma i ograničavanje velikih investicijskih zahvata, glavni su ciljevi stručnog obrazloženja kojim se predlaže proglašenje 69,2 četvorna kilometra visoravni Kruzi kod Livna zaštićenim krajolikom.

FOTO: FENA
FOTO: FENA

Dokument, predstavljen u četvrtak u Livnu, predviđa zaštitu područja u V. kategoriji prema klasifikaciji Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), koja omogućuje očuvanje prirodnih vrijednosti uz nastavak tradicionalnog korištenja prostora.

Voditeljica izrade stručnog obrazloženja, prof. Mirjana Miličević, pojasnila je kako je ta kategorija odabrana upravo zbog povezanosti prirode i lokalnog stanovništva, koje se na ovom području tradicionalno bavi stočarstvom i pčelarstvom. Cilj nije zaustaviti te djelatnosti, nego omogućiti njihov nastavak uz jasna pravila korištenja i upravljanja prostorom.

Predložena zaštita zasad obuhvaća samo dio visoravni koji pripada Gradu Livnu, dok područja susjednih općina Glamoč i Tomislavgrad nisu uključena u ovaj postupak. Miličević je istaknula kako Kruzi čine jedinstvenu prirodnu cjelinu te izrazila nadu da će se i susjedne lokalne zajednice u budućnosti uključiti u njezinu zaštitu.

Tri zone zaštite

Stručnim obrazloženjem predložena je podjela područja na tri zone, ovisno o prirodnoj osjetljivosti i načinu korištenja prostora.

Prva zona, zona stroge zaštite, obuhvaćala bi približno 10 do 15 posto područja, uključujući izvorišta, špiljske sustave, gnijezdilišta ptica i druga najosjetljivija staništa. U njoj bi bili dopušteni uglavnom stručni nadzor, istraživanja i nužni zaštitni zahvati uz odgovarajuća odobrenja, dok turistički posjeti ne bi bili dopušteni.

Najveći dio visoravni, između 65 i 75 posto površine, nalazio bi se u zoni usmjerene zaštite, u kojoj bi se nastavili stočarstvo, ispaša, košnja i pčelarstvo te planinarenje označenim stazama. Manji turistički sadržaji mogli bi se uređivati uz odobrenje nadležnog upravljača, dok bi vožnja izvan označenih putova i veliki infrastrukturni zahvati bili zabranjeni.

Treća zona, zona održivog korištenja, obuhvaćala bi približno 10 do 20 posto područja. U njoj bi se omogućili organizirani turistički posjeti, rekreacija i razvoj manjih turističkih i edukativnih sadržaja, ali ne i izgradnja velikih hotela i turističkih kompleksa koji bi narušili prirodni krajolik.

Jedan od najvažnijih razloga za zaštitu Kruzi njihova je povezanost s izvorom Duman, značajnim za vodoopskrbu Livna. Miličević je upozorila kako zbog propusne krške podloge onečišćenje s površine može dospjeti u podzemne vode, dok bi veliki građevinski zahvati, uključujući iskopavanja i miniranja, mogli promijeniti njihove prirodne tokove.

Uz zaštitu vode, važno je očuvati i prirodne pašnjake bogate ljekovitim i aromatičnim biljem, koji pridonose posebnostima mlijeka od kojeg se proizvodi livanjski sir. Nastavak ispaše važan je i za održavanje otvorenih travnjačkih površina, koje zbog napuštanja tradicionalnog stočarstva postupno zarastaju.

U očuvanju takvog krajolika važnu ulogu imaju i poludivlji konji, kojima je u stručnom obrazloženju posvećena posebna pozornost. Predloženo je praćenje njihove populacije, očuvanje prostora kretanja i osiguravanje odgovarajuće skrbi, dok bi se konkretne mjere, uključujući opskrbu vodom tijekom sušnih razdoblja, razradile budućim planom upravljanja.

Ograničenja investicija i uređenje turizma

Stručnim obrazloženjem razmatrani su i planirani energetski zahvati na visoravni. Miličević je tijekom predstavljanja navela kako se, prema prikazanoj prostorno-planskoj dokumentaciji, dvije zone planiranih energetskih zahvata nalaze unutar područja predloženog za zaštitu.

Prema predloženom režimu zaštite, izgradnja vjetroturbina i pripadajuće velike energetske infrastrukture ne bi bila dopuštena ni u jednoj od triju zona.

Na prekomjerno planiranje koncesijskih područja za izgradnju vjetroelektrana upozorio je i gradonačelnik Livna Darko Čondrić, istaknuvši kako Grad želi očuvati visoravan i njezin razvoj usmjeriti prema održivom turizmu, stočarstvu i poljoprivredi.

Osim velikih investicijskih zahvata, problem predstavlja i sve intenzivnije turističko korištenje prostora. Miličević je upozorila kako nekontrolirana vožnja quadovima i terenskim vozilima izvan uređenih prometnica dovodi do nastajanja novih putova i oštećivanja prirodnih pašnjaka.

Upozorila je i na nepropisno odlaganje otpada te ponašanje dijela posjetitelja koji se previše približavaju poludivljim konjima i hrane ih.

Predložena zaštita zato bi podrazumijevala uređenje prometnica i turističkih staza te jasna pravila posjećivanja, kako bi se turistička ponuda mogla razvijati bez daljnjeg narušavanja prirodnih vrijednosti.

Ako visoravan Kruzi bude proglašena zaštićenim krajolikom, u roku od šest mjeseci trebalo bi uspostaviti sustav upravljanja. Stručnim obrazloženjem predviđeno je i osnivanje nadležne javne ustanove koja bi provodila mjere zaštite i nadzirala korištenje prostora.

Miličević je naglasila kako je pritom važno uključiti lokalno stanovništvo, posebno stočare, vlasnike zemljišta i druge korisnike visoravni, kako bi se buduća pravila uskladila s njihovim potrebama.

Predstavljen je i okvirni desetogodišnji razvojni plan, koji uključuje postupno uređenje infrastrukture, razvoj održivog turizma i osiguravanje sredstava iz javnih i međunarodnih izvora financiranja.

Predloženi režim zaštite još nije na snazi. Nakon završetka javnih konzultacija i pribavljanja suglasnosti nadležnog županijskog ministarstva, o proglašenju zaštićenog područja odlučivat će Gradsko vijeće Livna.