U saopćenju Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“, Kurtćehajić posebno ukazuje na član III, stav 3. b Ustava Bosne i Hercegovine, za koji smatra da jasno govori o supremaciji države nad entitetima.
„Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opća načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta“, navodi Kurtćehajić, citirajući odredbu Ustava BiH.
Kurtćehajić o vraćanju nadležnosti
Kurtćehajić smatra da bi Dodik, prije eventualnog vraćanja nadležnosti sa državnog na entitetski nivo koje su, kako navodi, uz saglasnost entiteta prenesene na Bosnu i Hercegovinu, trebao proučiti i član III, stav 5. Ustava BiH, koji se odnosi na dodatne nadležnosti države.
U toj odredbi, kako je citira Kurtćehajić, navodi se:
„Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5–8 Općeg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti.“
Prema Kurtćehajićevom tumačenju, sve nadležnosti koje su prenesene na državni nivo, uključujući i Oružane snage BiH, zasnovane su upravo na toj ustavnoj odredbi.
„Treći dio odredbe nikada nije iskorišten“
Kurtćehajić posebno izdvaja dio odredbe koji se odnosi na nadležnosti potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine.
„Nikada nije iskorišten treći dio ove odredbe, koja ima najveću snagu za integraciju BiH i koji ne traži saglasnost entiteta“, smatra Kurtćehajić.
On ovu odredbu povezuje i sa Aneksom X Dejtonskog mirovnog sporazuma te ulogom visokog predstavnika kao konačnog tumača civilnog dijela sporazuma.
Prema njegovom tumačenju, bilo bi potrebno utvrditi koje su nadležnosti potrebne državi BiH da bi očuvala suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost i međunarodnopravni subjektivitet.
„BiH bi imala jedinstvenu policiju, obrazovanje, nauku…“
Kurtćehajić smatra da domaći političari nisu u dovoljnoj mjeri razumjeli potencijal ove ustavne odredbe.
„Da su naši političari razumjeli suštinu ove odredbe, BiH bi imala jedinstvenu policiju, obrazovanje, nauku, kulturu, sport i mnoge druge nadležnosti na državnom nivou“, tvrdi Kurtćehajić.
Smatra i da je posebno u periodu mandata visokog predstavnika Paddyja Ashdowna postojala mogućnost snažnijeg korištenja ove odredbe.
„Ove nadležnosti bi nam dali visoki predstavnici, posebno u vrijeme Ashdowna, da smo im znali objasniti suštinu ove ustavne odredbe. Kod nas, nažalost, ni političari ni visoki predstavnici ne razumiju ovu odredbu“, zaključuje akademik prof. dr. Suad Kurtćehajić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.