Konferenciju je organizovao Fakultet humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, u suorganizaciji s Arhivom Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), nastavljajući tradiciju naučnih skupova „Slovo o…“, koji Hercegovinu proučavaju iz perspektive različitih humanističkih disciplina.
Dekan Fakulteta humanističkih nauka Edim Šator kazao je da je konferencija “Slovo o…“ prvobitno bila zamišljena kao skup posvećen proučavanju književnog stvaralaštva hercegovačkih književnika koji su obilježili, ne samo bosanskohercegovačku, nego i širu evropsku i svjetsku književnost.
– Krenuli smo s prvim skupom koji je bio posvećen Maku Dizdaru, a zatim smo imali skupove o Antunu Branku Šimiću, Zuki Džumhuru, Aliji Isakoviću, Mirku Kovaču i drugima. Koncept smo promijenili na posljednjem skupu “Slovo o Mostaru“, koji ima otprilike isti pristup kakav smo zamislili i za konferenciju “Slovo o Hercegovini“ – kazao je Šator uoči početka konferencije.
Istakao je da je cilj ovogodišnjeg događaja sagledati Hercegovinu iz šireg društveno-humanističkog ugla, obuhvaćajući značajne autore, kulturne i društvene procese te kulturnu baštinu ovog područja.
– Nastojali smo iz šireg društveno-humanističkog ugla proučavati pojave, pisce, autore, kulturne i društvene procese te kulturnu baštinu značajnu za ovo područje. U tom kontekstu zamišljena je i današnja konferencija, kako bismo sve te pojave posmatrali iz šireg društveno-humanističkog aspekta. Nakon konferencije planirano je objavljivanje zbornika radova koji će dati značajan doprinos razvoju prvenstveno humanističkih, ali i društvenih nauka – rekao je Šator.
Dodao je da su u fokusu konferencije historija ovih prostora, od antike do savremenog doba, jezik i književnost, kao i procesi koji su obilježili razvoj Bosne i Hercegovine.
Program konferencije obuhvata pet tematskih oblasti: nauku o književnosti, nauku o jeziku, historiju i arheologiju, etnologiju te kulturnu baštinu.
Direktor Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona Amir Kadribegović naglasio je da su ovakvi događaji značajni, ne samo za naučnu struku, nego i za društvo u cjelini, jer omogućavaju razmjenu znanja i informacija te otvaraju mogućnosti za uspostavljanje novih institucionalnih partnerstava.
– Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona i Fakultet humanističkih nauka primjer su dobre prakse jer smo pokazali da institucionalno partnerstvo može dovesti do konkretnih rezultata koji imaju trajnu vrijednost – kazao je Kadribegović.
Podsjetio je da su Arhiv HNK i Fakultet humanističkih nauka u posljednje dvije godine organizovali dvije međunarodne konferencije, dva naučna skupa i arhivsku izložbu, uz brojne promocije naučnih djela.
Posebno je istakao dugogodišnju saradnju s Fakultetom humanističkih nauka i Muzejom Hercegovine na izdavanju časopisa “Hercegovina”, ocijenivši da takvi projekti potvrđuju opredijeljenost institucija za dugoročnu saradnju.
– Naš zajednički rad nije fokusiran samo na pojedinačne projekte, nego na dugoročnu saradnju koja može donijeti uspješne rezultate našim institucijama, obogatiti znanje i ostvariti važne rezultate koji će biti na usluzi budućim generacijama – rekao je Kadribegović.
Izrazio je nadu da će konferencija “Slovo o Hercegovini” još jednom potvrditi značaj zajedničkog djelovanja u kvalitetnijem proučavanju i afirmaciji vrijednosti Hercegovine.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.