Salkić je za N1 rekao da su već obavljeni razgovori s liderima HDZ-a BiH, Stranke za BiH i DF-a, ali je naglasio da SDA još nije donijela konačnu odluku o koalicionim partnerima i da čeka potvrđene izborne rezultate.
„Ne vidim ja da postoji bilo kakav plan u ovom trenutku da se razgovara s gospodinom Nikšićem“, rekao je Salkić. Na pitanje može li značajan broj glasova koji je osvojio SDP ipak otvoriti prostor za saradnju, odgovorio je da njegov izborni značaj postaje manji kada se saberu rezultati drugih političkih subjekata.
„Mi nismo u ovom trenutku uopšte fokusirani na razgovore sa SDP-om“, naglasio je.
Ipak, na direktno pitanje znači li to da SDA neće u koaliciju sa SDP-om, nije dao kategoričan odgovor, navodeći da ne može govoriti u ime stranačkih organa. Ukazao je na dosadašnje razgovore s DF-om, Strankom za BiH i HDZ-om kao pokazatelj namjera SDA.
Salkić je SDP kritikovao i zbog izostanka zajedničkog nastupa probosanskih stranaka u Republici Srpskoj. Smatra da je proces okupljanja trebao voditi federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar, a na pitanje o odgovornosti SDA ukazao je na neslaganje među partnerima iz Trojke.
„SDP i NiP, koji su dio te Trojke, oni sami se nisu uspjeli dogovoriti da budu zajedno. Šta onda očekivati od Stranke demokratske akcije?“, rekao je.
Tvrdi da su sa Strankom za BiH i drugim političkim partijama vođeni intenzivni razgovori i da im je ukazivano na moguće posljedice odvojenog nastupa.
„Nažalost, ljudi su imali previše neke sebičnosti u cijelom tom procesu“, ocijenio je Salkić.
„Ako je do sada obavljen razgovor s DF-om, Strankom za BiH i HDZ-om, šta je intencija Stranke demokratske akcije“, rekao je, ukazujući na dosadašnji pravac razgovora.
Objasnio je i da kantonalnim organizacijama SDA ostaje prilična sloboda pri izboru partnera, jer, prema njegovim riječima, ljudi na terenu najbolje znaju s kim mogu funkcionisati.
Čekaju nas “najteže četiri godine”
„Vrlo moguće da nas čekaju najteže četiri godine nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma“, rekao je Salkić.
Takvu procjenu povezao je sa separatističkim ambicijama Milorada Dodika i lobističkim prodorom koji je, prema njegovoj ocjeni, ostvario prema određenim interesnim grupama u važnim državama.
„Osjeća tu neku šansu da nešto uradi više na tom separatističkom putu. Mi ćemo se tome suprotstaviti i očekujemo da imamo podršku svih probosanskohercegovačkih političkih partija“, poručio je.
Razjedinjenost i izgubljeni mandat
Salkić je među razlozima slabijeg rezultata naveo odvojene nastupe probosanskih stranaka, probleme mobilizacije dijaspore i nezadovoljstvo procedurom registracije za glasanje iz inostranstva.
„Na ove izbore izašli smo u tri kolone. Nismo imali jedinstvenu listu“, rekao je.
Smatra da je okupljanje stranaka trebao koordinirati federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar, po uzoru na proces koji je prije četiri godine vodio Edin Ramić. Istovremeno tvrdi da su vođeni intenzivni razgovori sa Strankom za BiH i drugim partijama, ali da zajednički nastup nije dogovoren.
Na pitanje o vlastitoj odgovornosti rekao je da je ona kolektivna i da obuhvata i njega.
„Ja govorim o kolektivnoj odgovornosti, koja uključuje, naravno, evo i mene lično“, naglasio je.
Izostanak zastupnika SDA iz RS-a u državnom parlamentu ocijenio je ozbiljnim gubitkom, ukazujući na značaj tog mandata pri entitetskom glasanju.
„Naravno da je to problem i naravno da će se tek u funkcionisanju vlasti pokazati kolika je to šteta“, rekao je.
Ipak, naglasio je da se čekaju glasovi putem pošte i iz diplomatsko-konzularnih predstavništava. Očekuje četiri mandata svoje koalicije u Narodnoj skupštini RS-a, dok će kapacitet u Vijeću naroda zavisiti i od broja Bošnjaka izabranih kroz srpske političke stranke.
Šta pokazuju rezultati u povratničkim sredinama?
Salkić je kritikovao medijsko tumačenje Minićevih rezultata, tvrdeći da su pojedini novinari poistovjećivali biračka mjesta s mjesnim zajednicama i njihovom nacionalnom strukturom prema popisu.
Prema njegovim navodima, na pojedinim biračkim mjestima glasaju i stanovnici susjednih naselja, uključujući značajan broj građana srpske nacionalnosti.
„Glasačka mjesta ne prate crtu popisa stanovništva i mjesne zajednice“, rekao je.
Na pitanje o Potočarima pozvao je na provjeru konkretnog biračkog mjesta i strukture birača.
„Nije sad korektno na te ljude svaljivati teret neke nečasne radnje“, poručio je.
Nije isključio da pojedini birači podliježu pritiscima. Ustvrdio je i da postoje poslodavci koji ucjenjuju bošnjačke radnike kako da glasaju.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.