Kroz edukativne sadržaje predstavljeni su historijski kontekst agresije na Bosnu i Hercegovinu, genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine, kao i svjedočenja i iskustva porodica ubijenih i nestalih osoba.
Poseban akcenat stavljen je na dugogodišnju potragu za posmrtnim ostacima žrtava, utvrđivanje činjenica i napore da se sjećanje na ubijene sačuva za buduće generacije. Kao značajni primjeri memorijalizacije izdvojeni su Cvijet Srebrenice i umjetnička instalacija „Što te nema“, koji pokazuju kako umjetnost, simboli i građanske inicijative mogu doprinijeti očuvanju kolektivnog sjećanja.
Jedna od učesnica istakla je da ukrajinske organizacije sve više prepoznaju značaj iskustava Bosne i Hercegovine za razumijevanje posljedica rata.
„Danas postoji potreba da se o tim događajima govori na temelju utvrđenih činjenica, sudskih presuda i svjedočenja preživjelih. Iskustvo Srebrenice važno je za razumijevanje né samo naše prošlosti nego i izazova s kojima se Ukrajina danas suočava“, navela je.
Saradnja pokrenuta tokom susreta u Kijevu
Inicijativa je proistekla iz susreta predstavnika organizacije Vshanui i Memorijalnog centra Srebrenica, održanog u septembru 2026. godine u Kijevu, tokom obilježavanja nacionalne minute šutnje na Trgu nezavisnosti, poznatom i kao Majdan.
Tokom susreta razgovarano je o posljedicama rata, očuvanju sjećanja na žrtve, radu s porodicama nestalih osoba te ulozi institucija i organizacija civilnog društva u dokumentovanju zločina i zaštiti historijskih činjenica.
Organizacija Vshanui nastavlja rad i ideje ukrajinske novinarke, aktivistkinje i vojne medicinarke Iryne „Cheke“ Tsybukh, koja je poginula u maju 2024. godine tokom službe na frontu.
Prepoznatljiva je po promovisanju svakodnevne nacionalne minute šutnje u devet sati ujutro, kada građani širom Ukrajine odaju počast civilima i pripadnicima odbrambenih snaga ubijenim tokom ruske agresije.
Srebrenica kao iskustvo važno i za Ukrajinu
Iz Memorijalnog centra Srebrenica poručuju da je saradnja s ukrajinskim organizacijama posebno značajna u trenutku kada se u toj zemlji razgovara o budućnosti memorijalizacije, pravima porodica nestalih, dokumentovanju ratnih zločina i očuvanju sjećanja na zajednice pogođene ratom.
Predstavljanje iskustva genocida u Srebrenici dio je šire saradnje s ukrajinskim institucijama, muzejima i organizacijama za ljudska prava, koja je započela tokom radne posjete Kijevu u septembru ove godine.
Ova inicijativa povezuje iskustva dvije zemlje pogođene ratom i naglašava važnost dokumentovanja zločina, poštovanja sudski utvrđenih činjenica i očuvanja sjećanja na žrtve za generacije koje dolaze.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.