Kao muftija u Sloveniji vodio je jedan od najvažnijih projekata muslimana na tom prostoru, a kao sarajevski muftija i čelnik Međureligijskog vijeća BiH bio je u središtu nekih od najosjetljivijih međuvjerskih tema posljednjih godina.
Prije nego što je postao muftija, Grabus je radio u Vjersko-prosvjetnoj službi Rijaseta Islamske zajednice. Od 2001. do 2003. bio je i urednik Religijskog programa Radija BiH.
Muftija s 38 godina
Za muftiju ljubljanskog i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji izabran je 2006. godine, sa samo 38 godina. Tu dužnost obavljao je 15 godina.
Njegovo ime u Sloveniji najviše se veže za izgradnju Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, prve džamije u toj zemlji, koju su muslimani u Sloveniji čekali oko pola stoljeća. Kamen temeljac postavljen je 2013. godine u ljubljanskoj četvrti Bežigrad. Svečanosti je prisustvovalo oko 10.000 ljudi, među njima i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković i tadašnji član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
“Sretni smo što počinjemo ovaj građanski projekt u Ljubljani, koja će tako postati poznatiji i pluralniji grad”, rekao je tada Grabus.
Džamija, predviđena za 1.400 vjernika, otvorena je 7. februara 2020. godine, a prvu džumu u njoj predvodio je upravo Grabus. Pet godina kasnije, na godišnjicu otvaranja, ponovo je predvodio džuma-namaz u Ljubljani, ovaj put kao sarajevski muftija.
U intervjuu za slovenski dnevnik Delo 2016. godine upozorio je na predrasude prema muslimanima. “Problem je da se negativni kontekst pripisuje samo jednoj vjeri”, rekao je.
Povratak u Sarajevo
Za muftiju sarajevskog imenovan je 2021. godine, a muraselu, dokument o postavljenju, primio je u Baščaršijskoj džamiji. Tada je za sebe rekao da je “gazinovac”, svršenik Gazi Husrev-begove medrese, za kojeg je dužnost sarajevskog muftije posebna čast.
“Naša utakmica treba biti u tome ko će učiniti više dobra”, poručio je tada.
Raskid s mitropolitom Hrizostomom
Kao predsjedavajući Međureligijskog vijeća BiH Grabus se 2023. našao u središtu krize međuvjerskih odnosa, kada je Mitropolija dabrobosanska napustila Vijeće. Ocijenio je tada da je institucionalni dijalog u BiH “u dubokoj krizi”.
Vijeće muftija je, kako je objasnio, jednoglasno odlučilo da se s mitropolitom Hrizostomom ne može voditi međuvjerski dijalog. “Mi iz Islamske zajednice imamo niz pitanja o kojima želimo razgovarati s odgovornima u SPC-u. Gdje ćemo to raditi ako se preuzeta obaveza napusti i pobjegne od problema?”, rekao je Grabus.
Odnosi sa SPC-om su popravljeni u aprilu 2025. godine, kada su se reisul-ulema Husein-ef. Kavazović i mitropolit Hrizostom, poslije dužeg perioda, sastali u palati Mitropolije dabrobosanske u Sarajevu i razgovarali o povratku SPC-a u Vijeće, piše Klix.ba.
Nakon konsultacija s patrijarhom Porfirijem i episkopima, Hrizostom je krajem maja potvrdio da se Srpska pravoslavna crkva od 1. juna 2025. vraća u Međureligijsko vijeće. Grabus danas predsjedava Skupštinom tog tijela, u kojem ponovo sjede predstavnici sve četiri tradicionalne vjerske zajednice.
Srebrenica i Ujedinjene nacije
U julu 2024. godine Grabus je prisustvovao prvoj zvaničnoj komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici u sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku, nakon što je Generalna skupština UN-a 11. juli proglasila Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Tom prilikom poručio je da je “u Srebrenici ubijeno na hiljade svjetova”.
“Ni od koga nećemo tražiti dozvolu”
Kao sarajevski muftija važio je za glas koji otvoreno brani pravo Islamske zajednice da se oglašava o političkim i društvenim pitanjima.
“Kada Islamska zajednica želi izraziti neki stav, ni od koga neće tražiti dozvolu, jer živimo u pluralnom, demokratskom društvu”, rekao je u intervjuu za Radio BIR, dodavši da će se Zajednica “uvijek boriti za svoje mjesto u Bosni i Hercegovini, za svoja prava”.
Isti stav ponavljao je i u kampanji za reisa, kada je poručio da Islamska zajednica mora ostati autonomna i da se sve odluke moraju donositi unutar nje.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.