Prema projekcijama švicarskog javnog servisa SRF i instituta gfs.bern, protiv takozvane Inicijative za neutralnost glasalo je oko 70 posto birača. Konačni službeni rezultati objavljuju se nakon prebrojavanja glasova u kantonima, piše Politico.
Inicijativa je tražila da se u Ustavu izričito propiše da je švicarska neutralnost trajna i naoružana te da država ne može pristupati vojnim ili odbrambenim savezima niti sarađivati s njima, osim u slučaju neposredne vojne prijetnje.
Prijedlog bi također značajno ograničio mogućnost Švicarske da uvodi sankcije državama uključenim u ratne sukobe. Izuzetak bi predstavljale sankcije Ujedinjenih nacija i mjere kojima se sprečava njihovo zaobilaženje.
To bi imalo direktne posljedice na politiku Berna prema Rusiji. Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Švicarska je u velikoj mjeri preuzela sankcije Evropske unije Moskvi, što su zagovornici strožije neutralnosti ocijenili kao odstupanje od tradicionalne politike zemlje.
Inicijativu je pokrenulo udruženje Pro Schweiz, a podržala ju je desna Švicarska narodna stranka. Zagovornici su tvrdili da bi preciznije definisana neutralnost zaštitila zemlju od uvlačenja u međunarodne sukobe i ojačala njenu ulogu posrednika.
Protiv prijedloga bili su Savezno vijeće i većina političkih stranaka, uz obrazloženje da bi stroga ustavna definicija ograničila mogućnost Švicarske da reaguje na promjene u međunarodnom sigurnosnom okruženju.
Ministar vanjskih poslova Ignazio Cassis tokom kampanje naglašavao je da referendum nije glasanje o tome treba li Švicarska ostati neutralna, već o načinu na koji će se neutralnost provoditi.
Vlada je zagovarala zadržavanje dosadašnjeg pristupa, prema kojem Švicarska ostaje vojno neutralna, ali može sarađivati s međunarodnim partnerima i pridruživati se sankcijama kada procijeni da je to u skladu s njenim interesima i međunarodnim pravom.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.