U fokusu sastanka bile su teme energetske sigurnosti, otpornosti i hibridnih prijetnji, kao i mogućnosti unaprjeđenja regionalne saradnje u suočavanju sa zajedničkim sigurnosnim izazovima.
Ministar Konaković istakao je da su ova pitanja za Bosnu i Hercegovinu sve više međusobno povezana i da predstavljaju sastavni dio ukupne nacionalne i regionalne sigurnosti. Govoreći o sigurnosnim izazovima u regionu, ministar Konaković posebno se osvrnuo na događaje u Republici Srbiji vezane za organizaciju sahrane pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Bilo bi pogrešno govoriti o drugim prijetnjama a pritom zanemariti direktnu prijetnju koja dolazi iz Srbije, čemu smo svjedočili tokom organizacije sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića – naveo je ministar i ukazao na angažovanje institucija i državnih resursa Srbije u organizaciji sahrane, kao i Vojske Srbije i korištenje aviona Vlade Srbije za transport tijela Ratka Mladića.
U tom kontekstu, Konaković se osvrnuo i na javne pokušaje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se distancira od odgovornosti za angažovanje Vojske Srbije, navodeći da je pitanje upotrebe Vojske Srbije jasno uređeno zakonodavstvom Srbije. Član 17. Zakona o Vojsci Srbije izričito navodi da predsjednik Republike odlučuje o upotrebi Vojske Srbije i komanduje njome u miru i ratu. Isti član navodi da predsjednik donosi Plan upotrebe Vojske i naređuje upotrebu Vojske Srbije. Ovdje nije riječ o političkom tumačenju već o onome što propisuje zakon Srbije – istakao je ministar i dodao da činjenica da su u organizaciju događaja bili uključeni državni organi, državni resursi i Vojska Srbije zahtijeva da ovaj događaj bude sagledan u širem kontekstu odnosa prema ratnim zločinima i pravosudnoj saradnji u regionu.
Podsjetio je i da određeni broj osoba osuđenih ili optuženih za ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini godinama boravi u Srbiji, izvan domašaja pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine.
Kao primjer naveo je Novaka Đukića kojeg je Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno osudio na 20 godina zatvora zbog zločina počinjenog na tuzlanskoj Kapiji, u kojem je ubijen 71 civil, a ranjeno 240 osoba.
Konaković je podsjetio da Đukić nakon odlaska u Srbiju nije izdržao kaznu izrečenu u Bosni i Hercegovini.
Naveo je i slučajeve Duška Kornjače i Tomislava Kovača, koji su pred pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine povezani sa postupcima za ratne zločine, odnosno genocid u Srebrenici, a nalaze se u Srbiji. Ovo nisu optužbe izmišljene u političke svrhe. Riječ je o pravosnažnim presudama, optužnicama i slučajevima koje su dokumentovale pravosudne institucije i Evropska komisija – rekao je Konaković.
Istakao je da se događaji vezani za sahranu Ratka Mladića stoga ne mogu posmatrati kao izolovan slučaj već u kontekstu šireg pitanja regionalne saradnje u procesuiranju ratnih zločina, izvršenju pravosnažnih presuda i suočavanju s nasljeđem rata.
Kada je riječ o energetskoj sigurnosti, ministar Konaković posebno je naglasio značaj projekta Južne plinske interkonekcije s Republikom Hrvatskom ocijenivši ga jednom od važnih strateških energetskih inicijativa za Bosnu i Hercegovinu.
Prema njegovim riječima, značaj ovog projekta nadilazi samu izgradnju plinovoda jer bi omogućio otvaranje alternativne rute za snabdijevanje, diversifikaciju izvora energije i snažnije povezivanje Bosne i Hercegovine sa širim evropskim energetskim sistemom.
U tom kontekstu, ministar je posebno istakao značaj Američko-jadranske povelje ocijenivši da ona ima potencijal da bude više od političke platforme i da predstavlja praktičan okvir za razmjenu iskustava, jačanje preventivnih kapaciteta i razvoj mehanizama međusobne podrške u suočavanju sa zajedničkim ranjivostima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.