Bivši komandant vojske bosanskih Srba tokom rata u Bosni 1992-1995, umro je prošle sedmice iza rešetaka u Hagu, gdje je služio doživotnu kaznu za zločine protiv čovječnosti. Njegov kovčeg je bio prekriven srpskom zastavom i prevezen u Beograd vladinim avionom u četvrtak, a sahrana će se održati nakon službe u Domu vojske u ponedjeljak, kojoj se očekuje prisustvo hiljada ljudi.
Komesarka EU za proširenje, Marta Kos, izjavila je za POLITICO da javna podrška Mladiću nije kompatibilna sa zahtjevom Srbije za pridruživanje EU.
– Veličanju ratnih zločinaca nema mjesta; to ide zaista, zaista snažno protiv evropskih vrijednosti i nema prostora, ne u državama članicama EU, već ni kod naših kandidata – rekla je.
– Vrlo pažljivo pratimo situaciju… i vidjet ćemo šta će se dogoditi u narednim danima, a također vidimo i postupke vlade – dodala je Kos.
– Sigurno postoji mjesto za Srbiju u EU, ali [EU] zahtijeva ne samo provođenje reformi. Strateški savezi ili strateška orijentacija na polju zajedničke sigurnosti i vanjske politike postaju sve važniji – kazala je.
Zvaničnik srbijanske vlade, kojem je zagarantovana anonimnost da bi otvoreno govorio, insistirao je da država nije direktno uključena u događaje u ponedjeljak.
– Komemorativni skup ne organizuje Ministarstvo odbrane niti Generalštab Vojske Srbije, već Udruženje penzionisanih generala – rekli su, dodajući da Mladić neće dobiti čast da bude sahranjen ni u Aleji velikana ni u Aleji zaslužnih građana.
Pod Mladićevom komandom, Vojska bosanskih Srba opsjedala je Sarajevo skoro četiri godine, prekidajući snabdijevanje civilnog stanovništva i pretvarajući njegove ulice u snajperske staze u kojima su hiljade civila strijeljane. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju proglasio je Mladića odgovornim za masakr više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici, kao i za zločine koje su počinile njegove trupe širom zemlje.
Hapšenje Mladića 2011. godine, koji se skrivao skoro deceniju, dogodilo se mjesecima prije nego što je Srbija dobila status kandidata za EU, što je utrlo put značajnoj finansijskoj i administrativnoj podršci bloka. Odluka o njegovom izručenju radi suočavanja s pravdom u Hagu bila je kontroverzna u Srbiji, a ankete u to vrijeme pokazale su da ga čak 40 posto Srba smatra herojem.
Nakon njegove smrti, u gradovima i mjestima sa većinskim srpskim stanovništvom širom Bosne i Hercegovine održane su počasti. Istaknuti lider bosanskih Srba Milorad Dodik rekao je da je “Mladića poštovao srpski narod. Kao komandant, stao je u odbranu Srba.”
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.