Region

Vučić: Ne vjerujemo da pripadnost jednoj regiji isključuje prijateljstvo s drugim regijama

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kazao je u utorak u Beogradu da veliki broj zemalja članica Pokreta nesvrstanih dosljedno poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije jer ne priznaje neovisnost Kosova te tako štiti državne interese Srbije na međunarodnoj sceni.

FOTO: EPA
FOTO: EPA
arhiva

‘U vremenu kada se temelji globalnog poretka tresu pred naletima selektivnog pristupa međunarodnom pravu, Pokret nesvrstanih ostaje najsnažnije uporište multilateralizma, braneći ideju da svijet mora pripadati svima, a ne samo onima čija je ekonomska ili vojna moć trenutno nadmoćna“, istaknuo je Vučić na sastanku posvećenom obilježavanju 65. obljetnice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja u Beogradu.

Vučić je istaknuo da je Srbija europska zemlja na europskom putu, ali da istodobno oblikuje svoju vanjsku politiku na načelima samostalnosti, vojne neutralnosti, dijaloga i razvijanja suradnje u svim dijelovima svijeta i tamo gdje prepoznaje zajednički pogled na svijet.

„Ne vjerujemo da pripadnost jednoj regiji isključuje prijateljstvo s drugim regijama. Naša je regija kroz povijest mnogo puta bila na razdjelnici velikih interesa i velikih sila, što nas je često skupo koštalo, ali nam je dalo iskustvo da razumijemo kako nekada blizina sama po sebi nije dovoljna za bliskost, kao što ni tisuće kilometara ne moraju biti prepreka prijateljstvu i suradnji“, rekao je Vučić.

Potpredsjednica Ugande, trenutno predsjedateljica Pokreta nesvrstanih, Jessica Rose Epel Alupo rekla je da je Pokret nesvrstanih bio racionalan i ispravan odgovor dijelova svjetskog stanovništva na „uskogrudnost u razmišljanju koja se pojavila“.

Predsjednik Gane John Mahama kazao je da države Pokreta nesvrstanih „ne smiju biti instrumenti suprotnih interesa ili nijemi promatrači“, već glas koji može utjecati na događaje i pridonijeti stvaranju ravnopravnijeg poretka.

Ocijenio je da se vjerodostojnost međunarodne zajednice testira onda kada se na patnju odgovara šutnjom, navodeći kao primjere humanitarne krize u Sudanu i Gazi, gdje je situacija, kako je rekao, katastrofalna.

Predsjednik Somalije Hassan Sheikh Mohamud ukazao je na izazove koje donosi neizvjesnost izazvana globalnim krizama te ocijenio da je potrebno novo strateško razmišljanje o tome kako zaštititi građane i granice te ostvariti nacionalne ciljeve u složenom međunarodnom okruženju.

„Naše su države u različitim fazama razvoja, ali dijelimo cilj da se razvijamo kroz međusobno poštovanje, suradnju i solidarnost“, rekao je Mohamud, ističući da je Somalija opredijeljena za izgradnju države koja je u miru sa sobom i ostatkom svijeta.

Predsjednik Autonomne oblasti Zanzibar i šef izaslanstva Ujedinjene Republike Tanzanije Hussein Ali Mwinyi rekao je da je cilj učvrstiti načela Pokreta nesvrstanih.

Mwinyi je istaknuo da nesvrstanost nikada nije trebala predstavljati pasivnu neutralnost, već potvrdu autonomije i prava država da odluke donose u skladu s vlastitim interesima, bez svrstavanja u blokove.

Predsjednica Skupštine Alžira Khalida Boufedeche ocijenila je da danas načela Pokreta dobivaju novo značenje zbog upotrebe sile kao zamjene za diplomatske napore u rješavanju sporova.

Ukazala je na to da međunarodni sustav i dalje pogoduje interesima moćnih u odnosu na slabije države i da, unatoč tome, postojeći mehanizmi ne uspijevaju zaustaviti takvu praksu, dok dvostruki standardi i dalje opstaju.

Govoreći o situaciji na Bliskom istoku, ona je ocijenila da izraelska agresivna ekspanzija i teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava stavljaju međunarodnu zajednicu pred povijesnu odgovornost.

Pokret nesvrstanih osnovan je na prvoj konferenciji održanoj u Beogradu 1961. godine, na poticaj tadašnjih vođa Jugoslavije, Indije, Egipta, Indonezije i Gane.

Pokret je okupljao države koje su željele ostati izvan blokovske podjele svijeta te se zalagati za mir, suverenitet država, ravnopravnost i poštovanje međunarodnog prava.

Povodom 65. obljetnice prve konferencije, Beograd je ponovno domaćin predstavnicima država povijesne jezgre Pokreta, kao i aktualne Trojke — Azerbajdžana, Ugande i Uzbekistana, podsjeća Beta.