Cijena peleta, koja je u kratkom periodu porasla i do 100 posto te dostigla iznose i do 900 KM po toni, prerasla je iz ekonomskog u ozbiljan socijalni problem. Drastičan skok cijene osnovnog energenta direktno ugrožava kućne budžete i standard hiljada porodica širom zemlje.
“Udar na novčanike građana je nemilosrdan. Sredstva koja su ranije bila namijenjena za hranu, lijekove, obrazovanje i druge osnovne životne potrebe, sada se moraju preusmjeriti isključivo na preživljavanje predstojeće zime. U najtežem položaju nalaze se penzioneri, porodice s nižim primanjima te domaćinstva koja nemaju mogućnost prelaska na alternativne izvore grijanja.
Uprkos alarmantnoj situaciji na terenu, izostaje pravovremena i odlučna reakcija nadležnih institucija. Prebacivanje odgovornosti i ignorisanje problema neće zaustaviti dalje urušavanje kupovne moći stanovništva.
Domaćinstva ne smiju sama snositi teret tržišnih poremećaja. Nadležni organi dužni su sprovesti detaljnu analizu cjelokupnog lanca – od sječe i nabavke sirovine, preko troškova prerade i transporta, do trgovačkih marži i konačne maloprodajne cijene. Neophodno je jasno utvrditi da li je riječ o stvarnim troškovima proizvodnje, ili o zloupotrebi tržišnog položaja i nerealnom pumpanju cijena na štetu potrošača.
Dugoročna energetska stabilnost zahtijeva sistemska rješenja. Odgovorno upravljanje domaćim resursima, kontrolu izvoza u kriznim periodima, formiranje robnih rezervi i jasne mjere zaštite potrošača. Kada izdaci za grijanje dostižu iznos prosječne plate, jasno je da se radi o sistemskom siromašenju stanovništva.Grijanje je osnovna ljudska potreba, a ne luksuz. Građani ne traže milostinju, već uređeno tržište, sprečavanje mešetarenja i zaštitu vlastitog standarda. Krajnje je vrijeme da nadležne institucije preuzmu odgovornost i hitnim mjerama zaustave nekontrolisani rast cijena energenata”, poručila je Kamenjaš.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.