BiH

Znate li da je džamija na rijeci Uni jedina u Evropi koja je izgrađena na riječnom otoku? 

Prema prošlogodišnjim podacima, na svijetu postoji oko 3,6 miliona džamija, a jedna od njih, ona u našoj zemlji, može se pohvaliti zaista posebnom titulom. 

FOTO: INSTAGRAM/SCREENSHOT
FOTO: INSTAGRAM/SCREENSHOT

Bosanska Otoka, naselje kod Bosanske Krupe, po jednoj stvari se ističe od ostalih mjesta u Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj Evropi. 

Naime, ona se jedina može pohvaliti džamijom sagrađenom na adi – riječnom otoku, zelene ljepotice Une. Ovaj podatak osvanuo je i u prilogu TRT-a objavljenom na njihovom zvaničnom YouTube kanalu. 

Prvobitna verzija Gradske džamije na rijeci Uni sagrađena je 1565. godine, a tada je u potpunosti bila od drveta. Unatoč blizini rijeke te čestim poplavama na području gdje se nalazi, džamija nikada nije poplavljena. Ona i danas prkosi i svjedoči o prošlim vremenima i osvajačima koji su pohodili našu zemlju. 

Kroz svoju historiju je rušena četiri puta, no svaki put se iznova “digla na noge”. 

Početkom rata agresor ju je razorio do temelja, ali je obnovljena i svečano otvorena 29. aprila 2001. godine. Mjesto gdje se nalazi poznato je još i kao “zeleni otok Islama”. 

Sa 153 sijalice koje krase plafon džamije te 153 stepenice na džamijskoj munari, ova bogomolja odaje počast i simbolizira 153 šehida poginula u protekloj agresiji na Bosansku Otoku. 

Okružena zelenilom i Unom, prizor Gradske džamije u bilo koje doba godine izgleda veličanstveno i mirno, a mladenci ga često koriste i kao pozadinu pri pravljenju svojih vjenčanih fotografija. 

Naravno, kada je riječ o ljepotama Une, moglo bi se mnogo toga napisati, a oduvijek je služila i kao inspiracija mnogim velikim umjetnicima. 

“Bila je to Una. Otac se smije, misli da sam se prepao pa me pridržava i govori mi da se ne bojim, da je ćuprija tvrda, a ja se ne bojim: samo lebdim, sav prosjan tom Unom, tim nevidljivim čudom, za koje bih jedino znao reći, ljepota, ljepota, malo mi očiju da gledam, malo mi pluća da dišem”, samo je jedan od tekstova posvećenih njoj, a napisao ga je Skender Kulenović. 

Prihvati notifikacije