BiH

Žene žrtve nasilja: Društvo ih često markira kao krivce i gura problem pod tepih

Nasilje u porodici nije rijetkost u Bosni i Hercegovni, a najčešće se to odnosi na nasilje nad ženama, pa i nad djecom. To se u našoj zemlji, vrlo pogrešno, često percipira kao stvar privatnog života ili vaspitna mjera a zbog samog poricanja čina nasilja te šutnje članova porodice kao i društva, ta anomalija postala je neiznenađujuća.

FOTO: ILUSTRACIJA/UNICEF
FOTO: ILUSTRACIJA/UNICEF

Ljubomora, posesivnost, nepreuzimanje odgovornosti za svoja djela, kritiziranje partnera, laži, prijetnje, uništavanje imovine, samo su neke od ružnih odlika nasilne osobe. Nasilnici su veoma često i izvrsni manipulatori koji žrtvu, nad kojom su prethodno izvršili nasilje, nastoje ubijediti da je ona sama kriva za situaciju u kojoj se nalazi. A situacije su razne. Od psihičkog zlostavljanja pa do nanošenja teških tjelesnih povreda.

“Centar za socijalni rad djeluje po svim prijavama, da li to bilo lične prirode u smislu samog pristupa žrtve u Centar, da li po dopisu Udruženja građana Viva žene, zdravstvenih institucija, od strane policije, škole…”, navodi Edita Hajdarhodžić, uposlenica Centra za socijalni rad u Tuzli.

“Zakonom je definisano i mogućnost smještaja žrtve u Sigurnu kuću, što mi dalje kroz svoj psihosocijalni tretman nastojimo da osoba se oporavi od tog nasilja, da pronađe nove resurse da kroz pravnu, socijalnu, psihološku, zdravstvenu pomoć joj pomognemo da ona izađe iz kruga nasilja”, ističe voditeljica Sigurne kuće Danijela Huremović.

A problem nasilja nad ženama društvo često, žargonski rečeno, gura pod tepih. Osim što se ne djeluje kada se nad nekom ženom vrši nasilje još se ista ta žrtva markira kao krivac.

“Najčešće se govori da su one same krive za to nasilje u porodici, da su odgovorne zato što se dešava to nasilje, jer da su dobre žene sigurno se to ne bi dešavalo. Odgovornost, inače, društva, ali negdje i samih profesionalaca u pristupu prema žrtvama se generalno mora promijeniti”, naglašava Huremović.

“Nisu samo žene žrtve nasilja, imamo uvijek tu i djecu i ono što je nažalost u našem praksi i poslu jako teško dokazati da je bilo nasilje nad djecom. A svako dijete koje je prisutno u činu dešavanja nasilja u porodici je žrtva nasilja, psihičkog prije svega”, dodaje Hajdarhodžić.

U 2022. godini Udruženje Vive žene je kroz Sigurnu kuću pružilo zaštitu za 102 žrtve nasilja, a 221 osoba je dobila potrebnu pomoć i podršku kroz ambulantni rad. A, ako vam se desi da budete svjedoci nasilja nad nekim ili pak čujete da se u nekoj kući vrši fizičko ili psihičko zlostavljanje, nemojte ostati nijemi. Pozovite policiju ili SOS broj za prijavu nasilja i možda baš tako spasite nečiji život.

Prihvati notifikacije