Cilj projekta je bio istražiti i kroz izložbu predstaviti razvoj političke hijerarhije navedenog regiona, način na koji su rana poljoprivredna naselja prerasla u kneževine, kraljevstva i monarhije.
Načelnica Odjeljenja za arheologiju Zemaljskog muzeja BiH, kustosica Adisa Lepić u izjavi za Fenu je kazala da je učestvovanje na jednoj ovako velikoj i značajnoj izložbi i biti dio takvog projekta od ogromnog značaja za Zemaljski muzej BiH i njegove uposlenike koji su imali priliku raditi sa kolegama iz Field Museuma. Moram naglasiti da ovo nije jedina međunarodna saradnja Zemaljskog muzeja BiH, već da imamo praksu saradnje u vidu različitih projekata sa mnogim drugim značajnim institucijama iz Evrope. Istina, ovo je jedna od većih saradnji, riječ je o Field Museumu, duge tradicije i značajnih kolekcija. Posebno nam je važno što smo dio svoje arheološke građe izložili publici Sjeverne Amerike i djelomično približli prahistoriju našeg područja. Zemaljski muzej bio je izravno pozvan od koautora izložbe da bude dio ove priče. Ako imate u vidu da je naša prahistorijska kolekcija jedna od najvećih u jugoistočnoj Evropi i da se naš materijal uvrštava u svjetsku naučnu literaturu na mnogim univerzitetima, onda je sasvim jasno zašto je naša arheološka građa izložena u USA – podvukla je Lepić.
Govoreći o radu na izložbi, ona je istakla da se tokom cijelog procesa vidi lakoća u organizaciji i planiranju svakog detalja kako bi na kraju imali kvalitetan rezultat, što je u ovom slučaju itekako postignuto. Kolege se tamo fokusiraju na jednu veliku stvari i nastoje da je što kvalitetnije dovedu do kraja, bave se svakim mogućim detaljem i rizicima u poslu i ono što je najvažnije razgovaraju i uvažavaju mišljenje svih strana kako bi donijeli kompromisno rješenje. Cijeli tim je fokusiran da odgovori na temu koju su dva koautora ove izložbe Willam Parkinson i Attila Gyucha zadali još prije osam godina. To su za nas nevjerovatna iskustva i lično smatram da nije isključivo najvažniji dobar budžet za ovakve stvari – mišljenja je kustosica Lekić.
Na izložbi učestvuju 24 muzeja i instituta iz centralne Evrope i Balkana. Zemaljski muzej BiH je jedna od te 24 institucije čiji je arheološki materijal predstavljen javnosti Sjeverne Amerike i ostalim posjetiocima.
Iz Bosne i Hercegovine, iz prethistorijske kolekcije Odjeljenja za arheologiju izloženo je 13 predmeta brončanodobne i željeznodobne provenijencije koji su datirani od najranije 7. stoljeća do 4. stoljeća prije nove ere. Od ukupnog broja ustupljenih predmeta posebno se izdvaja in situ grobna cjelina ženske osobe sa vrlo bogatim prilozima koja je arheološki iskopana 1902. godine na lokalitetu Donja Dolina kod Bosanske Gradiške. Grob pripada jednoj relativno mladoj osobi, vjerovatno djevojčici od 12 godina, koja je po broju i vrsti grobnih priloga pripadala vrlo uticajnoj zajednici. Ostali eksponati potiču sa lokaliteta kao što je Ribić kod Bihaća i Glasinac Ilijak kod Sarajeva.
Predmeti koji su odabrani odražavaju društenu moć i status pojedinca unutar prvih zajednica ovog prostora. Eksponati Zemaljskog muzeja BiH našli su se na istoj izložbi u rangu sa nekima od najreprezentativnijih arheoloških otkrića u Evropi.
Izložba će biti otvorena do 28. januara 2024. godine.