Poznato nam je da, u prosjeku, dijete godišnje preboli do osam infekcija dišnih puteva, a vrtićka djeca i do 12.
Često sebi postavljamo pitanje zašto neka djeca u kontaktu s istim uzročnikom razviju tek lakše prehlade dok druga obole od teških formi upale pluća?
Zašto su neka djeca duže bolesna od drugih? Zašto teže ozdravljuju? Zašto neka djeca gotovo da nikada nisu bolesna ili vrlo rijetko?
Naravno da sve to ovisi o vrsti uzročnika s kojim se djeca sreću, uspješnosti terapije koja se provodi, dobroj saradnji ljekara i roditelja, dobi djeteta, genetskoj predodređenosti, stilu života, ali veliki utjecaj ima imunitet, dakle prirodna odbrana organizma.
Odbrambeni sistem nije sazrio
Dijete je najčešće bolesno do treće godine života zato što njegov imunitet ili odbrambeni sistem nije sazrio.
Tek u dobi od 10 do 12 godina dostiže nivo odrasle osobe. Imunitet čine niz odbrambenih reakcija izazvanih stranim tijelima i mikroorganizmima unesenim u organizam.
Tako se stvara otpornost prema bolestima. Ta prirodna otpornost ili imunitet djeteta u najranijoj dobi ovisi od imuniteta majke, prenosi portal miss7mama.24sata.hr.
Već tokom trudnoće majka krvlju prenosi svom plodu zaštitna tjelešca koja ga štite od infekcija.
Prvim dojenjem novorođenče dobija zaštitu od svoje majke jer je to prvo mlijeko bogato antitijelima, te se iz tog razloga i naziva prvom vakcinom.
Slijedom toga nameće se zaključak da je majčino mlijeko jedan od najboljih izvora zaštite od bolesti.
Dokazano je da su dojena djeca otpornija na različite infekcije, od upale uha, upale pluća, poremećaja prehrane.
Imunitet je najjednostavnije rečeno otpornost organizma, sposobnost odbrane od bolesti.
Izbjegavajte zatvorene prostore
Već je navedeno da se dijete rodi s imunitetom naslijeđenim od svoje majke i to traje prvih nekoliko mjeseci života.
Postepeno razvija vlastiti i to naseljavanjem fiziološke bakterijske flore u usnoj šupljini i crijevima.
Problem nastaje kada se imunitet stečeni preko majke istroši, a vlastiti nije sazrio.
To je obično oko osmog do desetog mjeseca života. Tada su djeca najosjetljivija i najnezaštićenija od bolesti.
Na to treba misliti u ove jesenje i zimske mjesece te izbjegavati zatvorene prostore gdje boravi više ljudi, naročito ako među njima ima i bolesnih.
S obzirom na to da je imunitet djeteta do treće godine na nižem nivou od starijeg djeteta, preporuka je pedijatara da se djeca ne uključuju u kolektiv prije navršene treće godine života ako imaju drugu mogućnost čuvanja djeteta.
Prehranom i kretanjem protiv bolesti
U cilju zaštite od bolesti prehrana djece treba obilovati vitaminima A, B6, C, E. (mlijeko, mrkva, rajčica, paprika, morska riba, banane, maslinovo ulje, zeleno povrće, voće), željezom, cinkom.
Kretanje podstiče imunitet. Treba to imati na umu ako imamo dijete koje satima sjedi uz kompjuter ili TV.
Kod pojačane fizičke aktivnosti srce pumpa više krvi te odbrambene stanice brže putuju tijelom.
Preporučuje se fizička aktivnost barem pola sata dnevno. Kod manjeg djeteta za šetnju treba birati doba dana kad je toplije i nema vjetra.
U slučaju češćeg i težeg obolijevanja djeteta imamo mogućnost učiniti određene laboratorijske pretrage kako bismo mogli postaviti dijagnozu slabije razvijenog imunološkog sistema.
U slučaju nižih vrijednosti od normalnih imamo terapijskih mogućnosti kako bismo pomogli takvom djetetu da prebrodi period smanjenog imuniteta do perioda kada će biti sposobno proizvoditi vlastitu odbranu od bolesti.
A to je već u rukama ljekara koji se brine o djetetu.
Uloga roditelja je pratiti dijete i prepoznati njegove potrebe te učestvovati s odabranim ljekarom u zajedničkoj brizi o djetetu, na obostranu korist i zadovoljstvo.