Postoje neke tipične situacije u kojima se nesvjestica javlja naročito često. Naprimjer, nesvjestica se često javlja kod vrlo niskog krvnog pritiska ili stanja šoka. Ali zašto se čovjek uopće onesvijesti? Koji su procesi u organizmu odgovorni za to?
Kratak period nesvijesti se naziva nesvjestica, jer ste za to vrijeme “bez moći” nad svojim mentalnim, a time i fizičkim procesima. Najčešći uzrok nesvjestice je privremeni poremećaj cerebralne cirkulacije.
Mozak je sofisticiran i složen sistem koji odmah reaguje na najmanju nepravilnost. Tijelo zna kako se zaštititi i programirano je da održava tjelesne funkcije koje održavaju život u vanrednim situacijama. Tako smanjuje svoje više moždane funkcije kako bi održao vitalne procese kao što su disanje i rad srca.
Kratki poremećaj protoka krvi u mozgu može biti uzrokovan “kvarom” u jednom od nervnih centara koji kontroliraju rad srca i koji su vezani za srce i arterije u srcu. Tu se nalazi i centar regulacije krvnog pritiska. Poremećaji rezultiraju kratkim padom krvnog pritiska.
Ostali uzroci nesvjestice
Sinkope (kratkotrajna nesvjestica ili nesvjestica) razlikuju se ovisno o zahvaćenom nervnom centru:
vagovaskularna sinkopa (nesvijest nastaje zbog pada krvnog pritiska i otkucaja srca)
sinkopa mokrenja (nesvijest se javlja prilikom mokrenja)
sinkopa kašlja
ortostatska sinkopa (nesvijest nastaje čim se osoba pomakne iz horizontalnog u vertikalni položaj) i
Adam-Stokes napad, u kojem se naš biološki pejsmejker u srcu nakratko zaustavlja.
U kliničkom šoku, nesvjestica nastaje zbog gubitka krvi uslijed ozljede ili kada krvni sudovi postanu opušteni i venski povratak krvi u srce prestane.
Da bi se otkrio medicinski uzrok nesvjestice, ključno je utvrditi da li je nesvjesticu pratio pad, jer sinkopa, generalizirani napadi kod epilepsije, ali i hipoglikemija kod dijabetesa ili povećanje intrakranijalnog pritiska, kao što se može javiti nakon krvarenja kod nesreća, poznati su tipični pad.
Nesvjestica i gubitak pamćenja
Pamćenje oboljelih također je narušeno kratkim prekidom moždanih funkcija. Gubitak pamćenja (amnezija) zavisi od toga koliko ste vremena bili bez svijesti. Što je neko duže bio u nesvijesti, to je vjerojatnije da je došlo do gubitka pamćenja, koji se u ekstremnim slučajevima može produžiti i na nekoliko dana.
Sprečavanje nesvjestice
Ako sumnjate da ćete se onesvijestiti za nekoliko sekundi ili minuta, trebali biste sjesti na pod ako je moguće. Ovo vam može pomoći da izbjegnete ozljede od padova. Također biste trebali podignuti noge kako bi krv mogla teći natrag prema mozgu.
Ako ste prisutni dok se druga osoba onesvijesti, najbolji način da joj pomognete je da je postavite u položaj za oporavak i provjerite disanje i puls. Podizanje stopala također može pomoći. Hitnu pomoć treba pozvati ako se osoba brzo ne osvijesti ili ima nepravilan puls ili disanje. Osim toga, ljekar hitne pomoći može otkriti i uzrok nesvjestice.