Kolumne

Zaštita potrošača

U vrijeme opšteg haosa na tržištu roba i usluga potrošači su "kolatetalna šteta".

cijene u trgovini
FOTO: SUPERMARKETNEWS
Ilustracija

Sistem inspekcijskog nadzora ili tzv. tržišni inspektori nikada nisu udovoljili potrebi. Najčešće su bili vezani za viđene i neviđene afere koje su se svodile na apsurdne procese i sudske sporove koji su završavali na principu “upecaj i pusti”.

Cijenu opšteg haosa u sistemu nadzora tržišta snose potrošači. Nevladini uhljebi u obliku udruga ili udruženja su samo pokriće. U FBiH je takvih šest funkcionišu na istom principu kao brojne udruge u mnogim oblastima. Većinom su izvan kontrole sistema. U vrijeme opšteg haosa vlast ne zna ili neće da uredi ovu oblast.

Nelegalna trgovina je način bogaćenja pojedinaca počev od visokotarifne robe do nelegalnog prometa robe i usluga. Sa energentima je to posebno. Građani su prinuđeni da trpe. Zato ne trpi nelegalni promet i visoke cijene. Sistem slobodnog formiranja cijena je moguć u tzv. perfektnom tržištu. Kako takvo ne postoji mora se djelovati. To je posebno prisutno u zdravstvenim uslugama i prometu drveta. Javno zdravstvo nije u funkciji građana. Isto je i sa školstvom.

I javno i privatno zdravstvo i obrazovanje je prostor visokih zarada jer se prodaje ” hava / zrak”. U zdravstvu su to redovi čekanja . U školstvu su to bezvrijedne diplome.

Sa druge strane pojedinci u javnom i privatnom sektoru zdravstva i obrazovanja su “puni kao brod”. Korisnici usluga su nula. Isto je i sa energentima. Sistem je takav da cijena uglja, drveta, plina, nafte, hidropotencijala su ulazi koji se neopravdano prevaljuju na potrošače. Razlozi su “bizarni”. U krajnjem slučaju su izvor bogatstva raznih interesnih skupina. I na kraju sve se svode na kontrole koje nemaju logike. U svom iskustvu, koje sam sticao radeći razne poslove, imao sam priliku da pratim posao inspekcijskog nadzora i kontrole. Primijetio sam pojavu koja se svodila na tzv. sistem torbarenja kojem su bili izloženi subjekti kontrole. Ta pojava je na znatno nižoj razini u obimu koji dozvoljava pojedincima visoke zarade. Ujedno je to vekiki podsticaj mnogima da bježe iz legalne u sivu zonu prometa.

Stvara se tzv.sivo tržište koje prati pranje novca. To se posebno vidi u sektoru građevinarstva i pojava tzv. građevinske i komunalne mafije. S toga oblast regulacije tržišta postaje nauka i struka.

Odgovore na sistemska pitanja nemamo. Potrošač nije zaštićen. On plaća visoku cijenu haosa. Kriminal cvjeta. Visoke zarade postaju izvor bogaćega pojedinaca i interesnih skupina.

Prihvati notifikacije