Politika

Vijeća ministara BiH jednoglasno podržalo projekt medicinskog kompleksa Banja Luka

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog ugovora o financiranju između Bosne i Hercegovine i entiteta RS i Europske investicijske banke (EIB) - Projekt medicinskog kompleksa Banja Luka (FI N° 91.071) vrijedan 75 miliona eura.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

Cilj Projekta je proširenje i unapređenje infrastrukture Medicinskog kompleksa na Paprikovcu u Banjoj Luci, koji se sastoji od Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, Fakulteta medicine i zdravstvene njege Univerziteta u Banjoj Luci i Centra za obrazovanje i istraživanje. Dio projekta je medicinski kampus koji obuhvaća medicinski fakultet i centar za obrazovanje i usavršavanje, a uključuje izgradnju i opremanje nove zgrade kapaciteta 1.400 studenata.

Projekt podržava prvu fazu dugoročnog plana infrastrukturnog razvoja tog kompleksa za pružanja visokokvalitetne zdravstvene njege i usluga medicinskog obrazovanja za potrebe građana.

Rok otplate kredita je 25 godina, uključujući šest godina grejs perioda, sa alokacijom na Republiku Srpsku.

Ukupna vrijednost tog projekta procijenjena je na 105,783 miliona eura, od čega je kredit EIB-a 75 miliona eura, a domaća kontribucija i drugi izvori financiranja iznose 30,783 miliona eura.

Planirano je da Projekt bude implementiran do kraja januara 2029. godine.

Prijedlog ugovora s osnovama za njegovom zaključivanje bit će dostavljen Predsjedništvu BiH, a za bh. potpisnika je predložen ministar financija i trezora.

INTENZIVIRA SE SARADNJA I KOORDINACIJA DRŽAVA JADRANSKO-JONSKE REGIJE

Vijeće ministara BiH utvrdilo je jednoglasno Prijedlog memoranduma o suradnji na uspostavi Stalne transnacionalne mreže za sigurnost plovidbe, sa informacijom Ministarstva komunikacija i prometa o njegovoj pripremi.

Memorandum su prethodno usuglasili i predložili svi sudionici u projektu EUREKA u okviru suradnje država Jadransko-jonske regije (Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Italija, Grčka, Albanija, Crna Gora, Slovenija), s glavnim ciljem povećanja pomorske sigurnosti u regionu.

Opći cilj projekta je povećanje razine pomorske sigurnosti u Jadransko-jonskoj regiji uvođenjem sustavne suradnje i koordinacije pomorskih uprava zemalja regije.

Vodeći partner je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, a ostali partneri su pomorske uprave nadležne za sigurnost plovidbe na jadransko­jonskom teritoriju, uz uključivanje dva pomorska fakulteta (Rijeka – Hrvatska i Kotor – Crna Gora) te pridruženog partnera Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

Prijedlog za zaključivanje tog memorandum bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju procedure, a za bh. potpisnika predložen je ministar komunikacija i prometa.

EUROPSKE INTEGRACIJE: ŠESTI SASTANAK PODODBORA ZA TRGOVINU, INDUSTRIJU, CARINU…

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za europske integracije o održavanju šestog sastanka Pododbora za trgovinu, industriju, carinu i oporezivanje između Europske unije i Bosne i Hercegovine, koji će biti održan 30. marta 2023. godine, putem online platforme.

Sastavni dio Informacije je Dokument za raspravu i lista izaslanstva BiH koje će sudjelovati na tom sastanku, na kojem će se razgovarati o provedbi trgovinskih aspekata Sporazuma o stabilizaciji i pridrživanju (SSP), uključujući slobodno kretanje robe, industrijsku politiku, mala i srednja poduzeća, oprezivanje i carine.

Direkcija za europske integracije će u suradnji sa nadležnim institucijama u BiH i nadležnim službama Europske komisije provesti sve nužne radnje za održavanje tog sastanka.

IMENOVANI ČLANOVI UO MEMORIJALNOG CENTRA SREBRENICA – POTOČARI

Predsjedateljica bh. izaslanstva Brankica Pandurević iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa bit će na raspolaganju medijima za upite u vezi sa šestim sastankom Pododbora za trgovinu, industriju, carinu i oporezivanje između EU-a i BiH.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, jednoglasno je donijelo Odluku o imenovanju članova/članica Upravnog odbora (UO) Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, s korekcijom na sjednici.

U UO su imenovani Saliha Đuderija i Samir Karić, u ime Vijeća ministara BiH; Aida Baručija, u ime Zajedničkog povjerenstva za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH; Mujo Hadžiomerović, u ime Instituta za nestale osobe BiH; Hamdija Fejzić, u ime UO Memorijalnog centra u prethodnom mandatu te Mirsad Bajrović, u ime Vlade Federacije BiH. Predstavnik Vlada Republike Srpske bit će imenovan naknadno.Imenovanje je izvršeno nakon što je članovima Upravnog odbora ranije istekao mandat, a u prošlom sazivu Vijeća ministara BiH nije postignut konsenzus za usvajanje te odluke.

KVALITET I RAZVOJ OBRAZOVANJA PRIORITET U OBRAZOVNIM POLITIKAMA

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o statističkim pokazateljima u obrazovanju u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu, s ciljem unapređenja statističkog izvještavanja u situaciji kad briga o kvaliteti i razvoju obrazovanja u BiH postaju prioritet u obrazovnim politikama na svim razinama.

Prema Informaciji, u Bosni i Hercegovini je ukupno bilo 427 predškolskih ustanova sa 33.200 djece, što je više za 19,9 posto djece i povećanje za 12,3 posto zaposlenih u 2021./2022. godini u odnosu na prethodno razdoblje. Od ukupnog broja predškolske djece njih 63 posto upisano je u javne ustanove, a 37 posto u privatne ustanove. Obuhvat djece predškolskim obrazovanjem u BiH u tom razdoblju je 19,4 posto, što je znatno niže od europskog prosjeka. Stoga su osiguranje pristupa i povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem najznačajniji prioriteti kad se radi o toj razini obrazovanja.

U osnovnom obrazovanju, na početku školske 2021./2022., u BiH djelovale su 1.702 redovite osnovne škole (matične i samostalne s područnim školama) i 46 škola za djecu s poteškoćama u razvoju. Istovremeno su upisana 264.802 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.257 učenika. U nastavni proces bio je uključen 24.601 nastavnik, među kojima žene čine 73,8 posto.

U 313 srednjih škola upisano je 108.257 učenika u školskoj 2021./2022. godini u BiH, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 2.147 učenika ili 1,9 posto. Najveći broj učenika pohađao je tehničke škole 56,8 posto, slijede gimnazije 21 posto, dok je u stručnim školama bilo 18,8 posto učenika. U nastavni proces u tom razdoblju bilo je uključeno 12.840 nastavnika.

Na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući kratki ciklus i integrirane studije, u akademskoj 2021./2022. godini u zimski semestar upisano je 76.028 studenata, od toga je 65.561 student upisan na sve godine studija, a 10.467 su apsolventi. U 2021. godini studije su završila 12.324 studenta, što je za 7,3 posto manje u odnosu na školsku 2020. godinu. Statistički pokazatelji govore da je u petogodišnjem razdoblju smanjen broj studenata za 18.799. U akademskoj 2021./2022. godini na visokoškolskim ustanovama bila su zaposlena 9.782 nastavnika i suradnika.

Ministarstvo civilnih poslova nastavit će pratiti statističke pokazatelje u suradnji sa svim relevantnim institucijama u toj oblasti.

BiH U ERASMUS+ PROGRAMU

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva civilnih poslova o sudjelovanju Bosne i Hercegovine u Erasmus+ programu, u dijelu koji se odnosi na obrazovanje i mlade za 2022. godinu.

Erasmus+ je program Europske unije za obrazovanje, obuku, mlade i šport te obuhvaća razdoblje od 2021. do 2027. godine, s ciljem izgradnje europskog prostora obrazovanja i provođenja strateške suradnje u tim oblastima, posebice promocije mobilnosti u svrhu učenja, suradnje i inovativnosti te razvitka organizacija i politika u oblasti sporta.

Implementacija Programa u Bosni i Hercegovini ogleda se ponajviše u sudjelovanju u obrazovnim i informativnim mrežama Europske unije, elektroničkim platformama te u projektima međunarodne suradnje u okvirima Erasmus+ programa.

Prema podacima Erasmus+ ureda za Bosnu i Hercegovinu, institucije iz BiH sudjeluju u 12 projekata u okviru izgradnje kapaciteta u visokom obrazovanju, ukupne vrijednosti 7.622.557,00 eura, s tim da će iznosi financijske potpore bh. sudionicima biti poznati nakon potpisivanja pojedinačnih ugovora.

Istodobno, institucije iz BiH u zadnjem pozivu Erasmmus+ programa u svojstvu partnera ostvarili su pravo sudjelovanja u 11 projekata u okviru izgradnje kapaciteta u oblasti stručnog obrazovanja i obuke, ukupno vrijednih 3.757.771 eura, a za institucije iz BiH osigurano je 687.754 eura.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine dužno je, u suradnji sa nadležnim obrazovnim vlastima, agencijama za obrazovanje i ostalim ključnim akterima, osigurati nužne uvjete za kontinuirano sudjelovanje Bosne i Hercegovine i potpunu implementaciju Erasmus+ programa.

PROJEKCIJE: EKONOMSKI RAST I U OVOJ GODINI UZ SMANJENJE INFLACIJE

U Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o perspektivama za Bosnu i Hercegovinu od 2023. do 2025. godine, koja je usvojena na današnjoj sjednici, predviđa se ekonomski rast u tom razdoblju od oko 2,5 posto na godišnjoj razini.

Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tijekom tog razdoblja trebala predstavljati domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija.

Predviđa se da bi se u 2023. godini u BiH mogao očekivati sporiji rast inflacije, u odnosu na prethodnu godinu (6,7%).

Perspektive za razdoblje 2023. – 2025. godine daju preliminarni pregled predviđanja najznačajnijih ekonomskih kretanja u BiH, a pripremljene su na osnovi analiza kretanja ekonomskih trendova Bosne i Hercegovine, uzimajići u obzir međunarodne faktore koji utječu na ekonomski razvitak naše zemlje.

Na sjednici je usvojena i Informacija Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar – oktobar 2022. godine u kojoj se navodi da je nastavljen trend rasta ekonomske aktivnosti u BiH iz prethodne godine.Prema Informaciji, unatoč izazovima kao što su ukrajinska kriza i pojačani inflatorni pritisci u zemljama EU 27 u razdoblju januar – septembar 2022. godine zabilježen je relativno snažan ekonomski rast od oko 4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, zahvaljujući prvenstveno rastu finalne potrošnje. Uz rast finalne potrošnje od 3,1 posto u prvom polugodištu prošle godine i rast zaposlenosti za oko 2 posto zabilježen je dvocifren rast novčanih priliva iz inozemstva, uz kreditni rast sektora stanovništva za oko 5 posto, što je u konačnici omogućilo rast privatne potrošnje u BiH.

Ekonomska kretanja u prvom polugodištu 2022. godine, kako u BiH tako i u svijetu, obilježili su pojačani inflatorni pritisci. Tako je rast svjetskih cijena u prvom polugodištu prošle godine, prema podacima IMF-a, iznosio skoro 50 posto, pri čemu su najznačajnija povećanja ostvarena u okviru kategorija energenti 97 posto (sirova nafta 66,5 posto, prirodni plin 213 posto) i hrane 20,5 posto. Ova globalna cjenovna kretanja rezultirala su naglim povećanjem cijena roba i usluga u BiH u razdoblju januar – oktobar prošle godine, kad je registriran rast indeksa potrošačkih cijena (CPI) od 13,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

USVOJEN NOVI PRAVILNIK O BILJNOM, VOĆNOM I INSTANT ČAJU

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane, donijelo je Pravilnik o čaju, voćnom čaju, biljnom čaju i instant čaju kojim su propisani minimalni uvjeti kakvoće, kao i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni u proizvodnji i prometu čaja.

Cilj Pravilnika je omogućavanje upotrebe međunarodno priznatih analiza za ispitivanje kvalitete čaja u cilju zaštite zdravlja potrošača te otklanjanje nedostataka uočenih prilikom implementacije postojećeg pravilnika, a koji stvaraju poteškoće proizvođačima, kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu.

Odredbe tog pravilnika ne primjenjuju se na biljne sirovine u prometu, čajeve koji spadaju u kategoriju dijetetskih proizvoda i tradicionalne biljne lijekove (ljekoviti čajevi).

Taj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH, kad prestaje važiti pravilnik о biljnom, voćnom i instant čaju iz 2011. godine.

SAGLASNOST ZA IMENOVANJE OBRAMBENOG ATAŠEA SLOVENIJE U BiH

Na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova dana je suglasnost za imenovanje pukovnika Tadeja Burgara na dužnost obrambenog atašea Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini, sa sjedištem u Sarajevu.

GLASANJE DRŽAVLJANA BUGARSKE Vijeće ministara BiH dalo je suglasnosti za glasanje državljana Republike Bugarske na teritoriju Bosne i Hercegovine, u povodu održavanja izvanrednih izbora za Parlament Republike Bugarske.

Glasanje će biti održano 2. 4. 2023. godine, u prostorijama Ambasade Republike Bugarske u Sarajevo, u terminu od 7 do 20 sati – saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Prihvati notifikacije