“Sve je očitije da okoliš igra ključnu ulogu u razvoju, prijenosu i širenju” otpornosti antimikroba (AMR), ističe UN u svome izvještaju objavljenom danas. Ta otpornost razvija se kada mikroorganizmi kao što su bakterije, virusi, paraziti ili gljivice postaju otporni na antimikrobne terapije na koje su prije bili osjetljivi.
Prijeti opasnost da će nas početi ubijati svakodnevne infekcije
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra antibiootpornost prijetnjom te strahuje da se svijet kreće prema dobu u kojem će svakodnevne infekcije ponovno početi ubijati. UN procjenjuje da je 1.27 miliona smrti u 2019. godini bilo direktno povezano s infekcijama otpornima na lijekove. Očekuje da bi do 2050. godine ta brojka mogla narasti na čak 10 miliona novih smrti na godinu.
Tu otpornost potiče i pretjerana primjena antibiotika, ali UN ističe i druge čimbenike koji se rjeđe spominju. Tako napominje da je otpornost “tijesno povezana s trostrukom krizom našeg planeta: klimatskom krizom, gubitkom bioraznolikosti i prirodnih staništa te onečišćenjem i otpadom”.
“Zagađenje rijeka je istinski problem”
Onečišćenje, posebno povezano s farmaceutskom industrijom i poljoprivredom, omogućuje zapravo antimikrobima da uđu u okoliš, ponajprije u rijeke. “To je istinski problem jer rijeke su često izvor naše pitke vode”, ističe mikrobiolog Jonathan Cox s britanskog sveučilišta Aston, koji nije sudjelovao u predmetnom izvještaju UN-a.
“Možemo već govoriti o tihoj pandemiji”, kaže Cox. UN predlaže sklop rješenja koja ciljaju sektore koji povećavaju taj problem. Ponajprije stručnjaci UN-a traže da “farmaceutska industrija osigura primjereno zbrinjavanje otpadnih korištenih voda” i u tom smislu treba donijeti oštrije propise.
Bolnice bi trebale ugraditi specifične sisteme za pročišćavanje korištenih voda i jamčiti trajno uništenje lijekova, ističu stručnjaci. U poljoprivredi se savjetuje da “se ponovno procijene granice antimikroba” te da se “smanji otpad” kako bi se zaštitile tekućice, prenosi Index.hr.