Iako je krajem 2022. Kantonalni sud u Sarajevu u dva navrata presudio u korist Udruženja, i to nakon tužbi protiv Plana prilagođavanja za deponiju i protiv Okolinske dozvole, Ministarstvo je u januaru ekspresno izdalo novu Okolinsku dozvolu za deponiju Uborak.
“Zakon je bio na našoj strani, sve presude smo strpljivo čekali, znajući da će potvrditi ono na što godinama ukazujemo, ali se institucije – u ovom slučaju Federalno ministarstvo okoliša i turzima ponovno oglušuju na sve na što upozoravamo, donoseći odluke na šetu građana i građanki Mostara”, izjavio je na konferenciji za medije aktivista Fuad Hujdur.
Navode i kako je jasno da prilikom izdavanja nove Okolinske dozvole nije pravilno primjenjen Zakon o upravljanju otpadom kao ni Zakon o zaštiti okoliša FBiH. Zakon o upravljanju otpadom, upozoravaju, definiše da će se upravljanje obavljati na način da se poduzmu neophodne mjere koje osiguravaju tretman i odlaganje otpada bez ugrožavanja zdravlja i stvaranja štete ili uzrokovanja rizika po okoliš, a naročito po vodu, zrak, tlo, životinje i biljke.
“Sadržaj nove okolinske dozvole ne razlikuje se u velikoj mjeri od prethodne, koju je Kantonalni sud u Sarajevu poništio. Iako Federalno ministarstvo okoliša i turizma sada navodi da je postupilo po presudi Kantonalnog suda u Sarajevu, to se u suštini odnosi samo na jedan pasus koji se odnosi na formalni nedostatak spisa. Na to se nižu i ostale nelogičnosti. Katastarske čestice iz okolinske dozvole nisu u posjedu, ni u vlasništvu Grada Mostara. Na katastarskoj čestici na kojoj se trenutno nalazi kasarna ‘Miralem Jugo’, po okolinskoj dozvoli spomenuto preduzeće može planirati odlaganje otpada. Trenutne plohe 1, 2 i 3, kao i upravna zgrada i postojeći objekti nalazi se u posjedu koji pripada preduzeću Hepok, a ne Gradu Mostaru. Navedeno zemljište je okarakterisano kao poljoprivredno”, tvrdi Hujdur.
U novoj dozvoli, prema navodima Hujdura, nema pomena o uklanjaju problema koji su prethodno identifikovani, kao što su nepoštivanje standarda zaštite okoliša, nedovoljno selektiranje otpada prije odlaganja, neizvršenje mjerenja emisija u okoliš, odlaganje raznih vrsta otpada i slično. Ističu i da prema zakonskoj regulativi zaštite okoliša Evropske unije minimalna udaljenost deponije od naselja mora iznositi 500 metara.
“Regionalna deponija u Mostaru od prvih kuća u naselju Vrapčići udaljena je svega 80 metara. U dvije mjesne zajednice, Vrapčići i Bijelo Polje, između kojih je smještena, naseljeno je oko 10.000 stanovnika. Ovo bi bili zaprepaštavajući podaci u svakoj uređenoj državi te bi se umjesto otvaranja nove plohe na deponiji, hitno radilo na iznalaženju nove lokacije za deponiju i sanaciji, odnosno zatvaranju starih prebukiranih ploha. Ministarstvo umjesto toga postupa suprotno pravima građana na zdrav okoliš i ekološki prihvatljiv okoliš”, izjavio je aktivista Edhem Čustović.
Tvrde i da je Okolinskom dozvolom dozvoljen čak i prihvat neopasnog industrijskog otpada na deponiji. Podsjetili su i na zahtjeve koje ponavljaju godinama, a to su zatvaranje i saniranje deponije Uborak u što kraćem roku, iznalaženje nove lokacije i upisivanje u Prostorni plan, kao i brisanje postojeće deponije iz prostornog plana Grada Mostara.