Cilj konferencije je da govornici, kroz objektiviziranje istraživačkih naučnih dostignuća, stanja institucionalnog i pravnog okvira i primjere iz prakse, doprinesu razumijevanju odnosa između sjećanja i kulture pamćenja u savremenoj bosanskohercegovačkoj svakodnevnici.
Konferenciju su otvorili direktor Fonda memorijala Kantona Sarajevo (KS) Ahmed Kulanić i kantonalni ministar za boračka pitanja Omer Osmanović.
“Fond memorijala Kantona Sarajevo je institucija koja nastoji da njeguje sjećanje na odbrambeno-oslobodilački rat, posebno sa naglaskom na pripadnike Armije i MUP-a Republike BiH, na njihovu časnu borbu i sve ono što danas uspijevamo da živimo u ovom periodu nezavisnosti BiH. Fokus stavljamo na taj pobjednički mentalitet jer s obzirom na sve ono što je bilo namijenjeno BiH u periodu agresije, sam naš opstanak na ovim prostorima do danas, opstanak BiH kao nezavisne države, predstavlja pobjedu nad svim mračnim silama koje su se bile nadvile, posebno 90-ih”, naglasio je Kulanić.
Istakao je da je današnja međunarodna konferencija konceptualno podijeljena u tri panela.
“Prvi se odnosi na definicijski koncept kulture sjećanja, šta ona zaista predstavlja, njen historijski koncept. Drugi panel se tiče arhitekture, odnosno kako se kroz arhitektonska rješenja sjećamo i pamtimo kao i kroz umjetnost, književnost i književna djela. Treći panel koji govori o društveno političkom kontekstu u BiH s posebnim naglaskom na sama rješenja, to jest kako u budućnosti Fond memorijala može da djeluje na naučnim osnovama da nastoji unaprijediti i razviti sve dodatne sadržaje i materijale, programe koji će unaprijediti kulturu sjećanja i dovesti je do te faze da zaista uspostavimo kulturno pamćenje”, rekao je Kulanić.
Osmanović je kazao da svakodnevne vijesti koje kruže u medijskom prostoru podsjećaju da u BiH, ali i regionu ne postoje mehanizmi za suočavanje s prošlošću.
“Trebamo stvoriti prvenstveno istinu. To je kultura sjećanja istini i kultura sjećanja pravdi. Naučni pristup kulturi sjećanja je nešto što vodi ka sistemskom rješenju ove države. Naročito sada kada, pogotovo od naših istočnih susjeda, imamo kulturu laži, kulturu negiranja genocida, zločina. Moramo pričati istinu, a najbolja istina se priča naučnim pristupom. Kultura sjećanja ne sadržava samo konferencije. Imamo spomen obilježja, muzeje… Moraju javne osobe i institucije pričati o kulturi sjećanja”, smatra Osmanović.
Historičar i direktor Muzeja Unsko-sanskog kantona Dino Dupanović izjavio je da je njegovanje kulture sjećanja u BiH na bilo koji događaj iz prošlosti u velikoj mjeri prisutno.
“S obzirom na to da je bh. društvo često bilo u ratovima, svaki rat se vodi dvaput. Jednom na polju kulture sjećanja, a jednom na bojnom polju. Mi u BiH moramo nekako njegovati kulturu sjećanja na sve sukobe, sva dešavanja kroz prošlost u BiH kako ne bi zaboravili neke od značajnih događaja ili potisnuli u neku historijsku marginu”, rekao je Dupanović.