Magazin

U organima nerođene djece pronađene opasne toksične čestice

Poznato je da je onečišćeni zrak najveći okolišni faktor rizika za prijevremenu smrt. Procjenjuje se da u svijetu godišnje uzrokuje oko 7 miliona prijevremenih smrti, od čega u Evropi oko 500,000.

FOTO: SHUTTERSTOCK
FOTO: SHUTTERSTOCK

Također je poznato da onečišćenja u okolišu poput pasivnog pušenja, olova u vodi i hrani te pesticida, mogu uticati na zdravlje nerođene djece.

Na primjer, naučnici povezuju izloženost pasivnom pušenju tokom trudnoće s 13% povećanim rizikom od urođenih mana i 23% povećanim rizikom od smrti ploda.

Naučnici se već godinama pitaju mogu li onečišćenja u okolišu kroz placentu majke ući u organizam fetusa.

U jednom novom istraživanju, objavljenom u uglednom časopisu Planetary Health međunarodni tim naučnika sa Univerziteta Aberdeen u Škotskoj i Univerziteta Hasselt u Belgiji pronašao je dokaze o postojanju toksičnih čestica onečišćenja zraka u plućima, jetri i mozgu nerođenih beba.

Autori u studiji pišu da su pronašli dokaze o prisutnosti čestica čađi u krvi iz pupkovine već u prvom tromjesečju razvoja fetusa, što potvrđuje da one mogu proći kroz majčinu posteljicu i ući u cirkulacijski sistem fetusa.

– Otkrili smo da čestice onečišćenja zraka koje sadrže ugljik, koje majka udahne, mogu prijeći u placentu i zatim se prenijeti u organe ljudskog fetusa tokom trudnoće. Ova otkrića posebno su zabrinjavajuća jer je ovaj vremenski prozor izloženosti ključan za razvoj organa – ističu autori.

Za potrebe novog istraživanja naučnici su se usredotočili na nanočestice čađe koje su rezultat izgaranja ugljena, dizela i drugih goriva iz biomase.

Domaćinstva stvaraju nešto više od polovine ukupne čađi, a potom slijedi prijevoz od kojeg dolazi oko 26% emisija.

Ranija istraživanja pokazala su da čađa ima negativan uticaj na zdravlje ljudi jer uzrokuje kardiovaskularne bolesti, astmu i prijevremenu smrt.

Epidemiološke studije pokazale su da čestice čađi predstavljaju veći zdravstveni rizik od ostalih sastojaka onečišćenog zraka, uključujući fine čestice promjera manjeg od 2,5 mikromilimetara (PM2,5).

Jedno ranije istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications utvrdilo je da čestice čađi mogu dospjeti iz pluća majke do placente, piše Index.hr.

No, prije nove studije niko nije sa sigurnošću mogao reći stižu li i do fetusa.

Za potrebe istraživanja, naučnici su ispitali perinatalne i fetalne uzorke iz Belgije i Velike Britanije.

– Ustanovili smo da ne samo da su nanočestice crnog ugljika ušle u placentu u prvom i drugom tromjesečju ljudskog fetusa, već i da su dospjele u fetalne organe, posebno u jetru, pluća i mozak – rekao je za Medicine News Today jedan od autora studije Paul Fowler profesor na Univerzitetu Aberdeen.

Dodao je da je tim bio iznenađen koliko su razine nanočestica čađi u ljudskom fetusu bile slične onima u placenti.

– Nadali smo se da će fetus biti zaštićen, barem na nekoj vidljivoj razini. Jasno je da nije i to je vrlo zabrinjavajuće jer se vjerovatno odnosi na mnoge druge vrste mikro i nanočestica. Budući da su nanočestice čađi također obložene metalima i organskim molekulama, kao što su drugi produkti izgaranja, one su ‘trojanski konji’ za prijenos tih otrovnih spojeva u fetalne ljudske organe – zaključio je Fowler.

Tim Nawrot, profesor epidemiologije okoliša na Univerzitetu Hasselt kaže da njihova otkrića pokazuju potrebu za rigoroznijim standardima u ograničavanju dopuštenih razina onečišćenja u zraku.

– Naša studija provedena je u području s relativno niskom izloženošću – objasnio je.

– No i u tako niskim koncentracijama u okolini već vidimo veliki broj čestica – npr. približno 6000 čestica čađi po kubnom milimetru fetalnih tkiva pluća i mozga. U područjima s visokom izloženošću njih će biti znatno više. Zdrav zrak trebao bi biti osnovno ljudsko pravo. Moramo ozbiljno shvatiti zagađenje zraka – poručio je.

Naučnici trudnicama predlažu da na mjestima s visokim koncentracijama onečišćenja, kada izlaze na ulicu, nose maske te da u stanovima osiguraju pročišćavače zraka.