Ove godine navršilo se tačno 50 godina otkako je tadašnje ministarstvo putovalo u Washington na pregovore sa Svjetskom bankom u vezi s kreditom za rješavanje problema zagađenog zraka, a koji je Grad dobio.
– Onda se počelo s projektom u okviru kojeg je izgrađen plinovod od Zvornika do Sarajeva, prebačena je sva industrija koja je bila u središtu Sarajeva s ugljena ili lož-ulja na plin, prebačene su sve kotlovnice s lož-ulja ili ugljena na plin i nakon svega sedam godina primjene projekta više od pola stanovništva Sarajeva grijalo se, izravno ili neizravno, na prirodni plin.
Novac koji je tada potrošen, kada se preračuna u sadašnje stanje, kada se u obzir uzme inflacija, iznosi oko 600 miliona KM. Znači, gotovo pola sadašnjeg proračuna SŽ-a potrošeno je da se riješi problem zagađenog zraka – istaknuo je Anes Podić iz Ekoakcije.
Prirodni plin je odabran kao alternativni energent jer je emisija štetnih tvari, koje su glavni zagađivač u Sarajevu, izgaranjem prirodnog plina zanemariva.
Pedeset godina poslije sastanka sa Svjetskom bankom potrošeno je nula konvertibilnih maraka za zamjenu peći građanima Grada Sarajeva koji se griju na čvrsta goriva, odnosno drva ili ugljen.
– Ove godine naša najbogatija lokalna zajednica, koja je imala na raspolaganju proračun od milijardu i 200 miliona KM, na program zamjene peći potrošila je doslovno nula konvertibilnih maraka – naglašava Podić za Faktor.
Međutim, 2020. godine Vlada SŽ dala je saglasnost za provedbu pilot-projekta “Subvencioniranje zamjene peći na ugljen i ostala čvrsta goriva u kućanstvima u SŽ s certificiranim pećima i toplinskim pumpama” na temelju kojeg je 2021. godine otvoren javni poziv u kojem je saopćeno da će se prelazak na korištenje peći/kotlova na pelet subvencionirati.
Nizom studija potvrđeno je da je zagađenje zraka najveći uzrok smrti koji dolazi iz našeg okoliša. Zagađen zrak mnogo je štetniji od bilo čega drugog, uključujući mnoge zarazne bolesti. Procjene su da u svijetu godišnje umre osam-devet miliona ljudi od neke bolesti koju je izazvao zagađeni zrak.
U BiH je gotovo svaka šesta smrt prouzročena nekom bolešću koju je izazvao zagađeni zrak, piše Faktor.
– Nove izmjene odluke o kvaliteti zraka u SŽ pripremljene su još 2019. godine, međutim, one još od tada stoje u ministrovoj ladici – dodaje Podić te ističe da rješenja postoje, ali da se na njima ne radi. On navodi da je nezainteresiranost za ovaj problem vidljiva i u činjenici da vlasti nisu čak donijele zakon koji ne zahtijeva izdvajanje novca, a tiče se zabrane paljenja/loženja bilo čega na otvorenom od 1. oktobra do 1. maja, kada imamo povećan problem s kvalitetom zraka.