Građevinske firme kao investitori sada gube značajnu kategoriju kupaca, a to su mladi bračni parovi, koji, na primjer, više ne mogu za maksimalan iznos od 150.000 maraka, koliko daje Investiciono-razvojna banka Republike Srpske iz svoje kreditne linije koju subvencioniše Vlada, kupiti nekretninu neophodnu za život.
– Pratimo kretanje cijena na tržištu i iznos koji je nekad bio dovoljan za beneficirane grupe mladih bračnih parova bio je 150.000 maraka. Danas je to dovoljno za 35 kvadrata. Radili smo i uskoro ćemo izaći pred Vladu RS s prijedlogom za veći iznos koji IRB odobrava za stambene kredite. Iskreno se nadam podršci Vlade, jer su i oni svjesni kretanja na tržištu nekretnina, istakao je direktor IRB-a Dražen Vrhovac.
Trenutno su kamatne stope IRB-a za mlade bračne parove tri odsto, Vlada subvenciuniše kamatu sa jedan odsto, tako da je izlazna kamata dva odsto.
– Trenutno IRB svojim stambenim kreditima zauzima 40 odsto tržišta stambenih kredita i svjesni smo da i investitori sada imaju problem jer naši korisnici ne mogu više kupiti stan koji im je neophodan za život, ističe Vrhovac. Vlasnik agencije Remax iz Banjaluke Dragan Milanović kaže da je stanje na tržištu nekretnina još stabilno.
– Smanjio se broj kupaca koji kupuju putem kredinih linija, ali se povećao broj onih koji kupuju za gotov novac, jer gotov novac gubi na vrijednosti pa i oni koji nisu mislili, kupili su nekretnine. Jahorina je najskuplja, kvadrat je do tri i po hiljade eura, u Banjaluci najskuplji kvadrat je 4.600 KM, a najjeftinije je u novogradnji oko 2.700 maraka.
Stan u staroj gradnji u centru Banjaluke je sada tri hiljade maraka, navodi Milanović. Prema njegovim riječima, početkom godine došlo je do poskupljenja u novogradnji i blagog pada potražnje za tim stanovima. – Taj fokus se premjestio na neke druge vrste nekretnina, kuće, placeve.
Moramo napraviti razliku između većih gradova i manjih. U većim poput Sarajeva, Banjaluke i Trebinja tržište je stabilno. U manjim mjestima, gdje nema dovoljno prodaje i potražnje, manje se gradi i tu je slabije tržište. U velikim gradovima bilježimo veliki broj kupaca iz tih manjih gradova. Primjer je Banjaluka, gdje je pola kupaca sa strane, pola iz Banjaluke. U prvoj polovini govorimo o ljudima iz manjih sredina i onih koji trenutno rade i žive u inostranstvu, ističe Milanović, izvještava banjaluka.net.