“Ono što danas ljudi rade, jeste uništavanje, prekpavanja putem metal detektora, to dođe do policijskih agencija. Ljudi koji se bave time nelegalno, traže nalaze, prije svega prstenje i fibule. Ljudi žele da određenu senzaciju naprave, da otkriju da su i oni neka vrsta istraživača”, rekao je u razgovoru za N1 historičar Zijad Halilović iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Halilović pojašnjava da je na lokalitetu kod Goražda tragačima za blago naloženo da tumulus ili humku vrate u prvobitno stanje. Pojašnjava da amateri istraživači predstavljaju opasnost za kulturne spomenike, te da se to događa pod uticajem stranih produkcija koji prave emisije o tome. Drugi problem su nemarni građani.
“Ono sa čime se mi susrećemo, da se materijal koristi u građevinske svrhe. Navest ću primjer iz Livna gdje je lokalni moćnik doveo bagere i uništio jedan nacionalni spomenik, tumulus, sa stećkom, procesuiran je, ali je Sud donio odluku da ne kazni čovjeka iz razloga što nije bilo obilježja da se radi o spomenike”, pojasnio je Halilović.
Tumuli, u narodu poznatiji kao humke, gomile, gromile, zaspe ili mogile su nadgrobne građevine, rasute širom BiH. Vezuju se za Ilirski period. U Hercegovini pravljene od kamena, a u Bosni od zemlje i kamena, ili samo zemlje. U pejzažu se mogu primjetiti kao izdvojena uzvišenja. Radi se o praistorijskim grobnicama, često kolektivnim, a nekada i pojedinačnim, koje se nazivaju kneževskim.
U narodu postoje vjerovanja da ih se ne treba dirati, kao ni groblja uopšte, zbog čega su mnoge od njih sačuvane do danas.