BiH

Tone smeća zatrpale akumulaciono jezero HE Višegrad

Deset hiljada kubika plastike i drveta trenutno se nalazi u akumulacionom jezeru Hidroelektrane (HE) Višegrad, svega nekoliko desetina metara od brane.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/NEZAVISNE.COM
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA/NEZAVISNE.COM

Samo zahvaljujući radnicima ove hidroelektrane, koji svakodnevno izvlače tone smeća iz vode i odvoze ga na višegradsku deponiju, te lančanicama koje drže otpad, zasad nije ugrožen rad HE Višegrad, a samim tim ni proizvodnja električne energije.

Ovaj ekološki problem, nažalost, nije od juče, već se prema riječima nadležnih ponavlja više puta tokom godine.

“Čim padne jača kiša tone i tone otpada slivaju se u jezero iz tri države: BiH, Srbije i Crne Gore. To je otpad koji nije proizveden u našoj opštini, već dolazi iz rijeke Lim, slivom iz pravca Goražda i Foče. On je počeo da se pojavljuje sredinom novembra, a većina toga je već odvezena na gradsku deponiju u Višegradu”, priča za “Nezavisne novine” Dejan Furtula iz Udruženja “Eko centar” iz Višegrada.

Nedeljko Perišić, direktor “Hidroelektrana na Drini”, poručio je nedavno da se u ovom jezeru godišnje nakupi između šest i osam hiljada kubika otpada, a da ga, kad je povećan dotok kao sada, bude i znatno više.

“Imamo obučene radnike, specijalizovano vozilo i sve što je potrebno kako bismo odlagali otpad i spriječili da on ugrozi rad hidroelektrane. Otpad dolazi svim pritokama Drine, a sa većim dotokom vode više je i smeća”, kazao je Perišić.

Mladen Đurević, načelnik Višegrada, priznaje da je ovo višedecenijski problem.

“Sreća da imaju tu lančanicu koja sprečava da smeće dođe do hidroelektrane, koja je udaljena samo nekoliko stotina metara. Ako bi smeće stiglo do HE, bila bi ugrožena proizvodnja struje. Još veća katastrofa bi bila da se to smeće pušta nizvodno prema Bajinoj Bašti jer onda bismo dobili još veću ekološku katastrofu”, pojasnio je Đurević za “Nezavisne novine”.

“Situacija je trenutno pod kontrolom”, poručuje i Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a, koji u razgovoru za “Nezavisne” dodaje:

“Sjećamo se onih problema prije nekoliko godina kada su lančanice pukle i kada je otpad napravio probleme. To je oko petina otpada koliko su lančanice u stanju da prime i podnesu. Dobro je to što je oko 80 odsto tog otpada drvo. Mi čekamo da se vodostaj malo smiri, tako da bi se moglo pristupiti detaljnom čišćenju. Ja ću u narednim danima otići dolje da vidim kako se to rješava”, kazao je Vipotnik.

Međutim, nadležni su saglasni da ovaj problem mora da se riješi trajno, a ne privremeno, jer nekoliko puta godišnje imaju velike količine padavina.

“Lično sam prije nekoliko dana, kada je došlo do ovog problema, uputio poziv resornim ministrima u BiH, Srbiji i Crnoj Gori da sjednemo i da jednom zasvagda riješimo problem. Ranije su formirane komisije i radne grupe jer ovo je problem za HE. Ne možemo uvijek čekati da padnu kiše pa da čistimo”, naglašava ministar Vipotnik.

Iz Udruženja “Eko centar” iz Višegrada dodaju i da trenutno pregovaraju sa nekoliko evropskih organizacija koje se bave vađenjem otpada iz rijeka.

“Prije dvije godine jedna njemačka kompanija je dolazila i čistila, a ove godine su nam se javile organizacije iz Mađarske. One će doći do Višegrada u roku od sedam dana da vide kakva je situacija te da li njihovi čamci mogu da pomognu”, pojašnjava Dejan Furtula.

Kao jedno od rješenja, kaže on, jeste i pravljenje separacije otpada, čime bi se istovremeno uzimao i prerađivao otpad iz jezera, a smanjile bi se i količine smeća koje se odlažu na višegradsku deponiju.

Prihvati notifikacije