Osim usporavanja klimatskih promjena i ubrzanja energetske tranzicije, na koje smo se obavezali, najznačajniji rezultat trebao bi biti smanjenje utjecaja na zdravlje stanovništva. Analize i istraživanja pokazuju da živimo u najzagađenijem dijelu Evrope.
Izet Barčić živi bez jednog plućnog krila. To je bio jedini način da se izbori sa opakom bolešću. Pumpice za olakšavanje disanja koristi svakodnevno. Teško hoda. Iz svog dvorišta gleda dimnjake najveće termoelektrane u Bosni i Hercegovini.
“Svi ti odžaci su ovdje u meni. Ja ih iskašljavam jednog po jednog. Kad dođe, zapali se, ja kašljem”, kaže Barčić iz sela Bukinje.
Tuzlansko naselje Bukinje nadomak je termoelektrane. Najveće u BiH. Na obroncima sa druge strane sela nalaze se odlagališta šljake koje koristi ovaj energetski gigant na ugalj.
“Svaki dan neko nazove, kaže bolestan sam.Treba mi ovo. Evo i ja sam još jedan od onih koji je dobio karcinom. Filteri kao filteri odsumporavanje ne žele i treba staviti tačku. Svake godine pričamo iste priče. Pričamo, a ništa se ne poduzima”, kazao je Goran Stojak, predsjednik Mjesne zajednice Bukinje.
Istraživanja uticaja aerozagađenja na oboljenja i smrtnost na ovom području pokazala su u prosjeku 50% veću učestalost u četiri naselja uz TE, uključujući Bukinje, u odnosu na kontrolno naselje. Autorka ukazuje da je u nedostatku zvaničnih podataka istraživanje provedeno anketiranjem.
“Kad govorimo o okolišu, kompletno prema evidence base medicine ili primjerima najbolje prakse, okoliš može uticati na zdravlje i kad je najzagađeniji do 30%”, kaže Nurka Pranjić, profesorica Medicinskog fakulteta u Tuzli.
TE posjeduje elektrofiltere za odstranjivanje čvrstih čestica starije proizvodnje. Održavaju ovu emisiju, uvjerava direktor, u vrijednostima propisanim u vrijeme ugradnje. Problem predstavlja emisija sumpor dioksida. Plan o gradnji bloka 7 sa sistemom za odsumporavanje je u zastoju.
“Trenutno je 200 mg/m3 u evropskim direktivama kao maksimalna vrijednost. Mi to ne možemo bez dodatnih kapaciteta za odsumporavanje”, kaže Izet Džananović, direktor Termoelektrane Tuzla.
Nedavno promovisan nacrt Nacionalnog energetskog klimatskog plana BiH mogao bi da obori planove za gradnju bloka 7, što potvrđuju i iz matičnog preduzeća koje razvija planove za gradnju kapaciteta iz obnovljivih izvora.
“Bojim se da bi gradnja bloka 7 blokirala izgradnju svih drugih proizvodnih kapaciteta u EP”, kaže Mustafa Musić, pomoćnik glavnog direktora za razvoj, Elektroprivreda BiH.
“U svim naprednim scenarijima, ukoliko hoćemo ispuniti ciljeve, gdje smo se svi u BiH, entitetske vlade se usaglasile sa Vijećem ministara usaglasili oko ciljeva, tamo nema uglja. Nema izgradnje novih energetskih objekata na ugalj”, kazap je Admir Softić, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Prema nacrtu NECP-a u koji smo imali uvid, do 2030. godine TE Tuzla trebalo bi da ugasi dva od četiri bloka. Vlasti i dalje nastoje da maksimalno produže životni vijek TE. 2050. godina je krajnji rok za potpunu dekarbonizaciju na koji se obavezala BiH. Nimalo ohrabrujuće za stanovnike Bukinja, piše BHRT.