Posljednjih godina, zdrava ishrana je u sve većem fokusu mladih i odraslih. Kako bismo znali koja je hrana dobra, a koja loša, ključno je razumjeti odakle ona dolazi. Lošom hranom smatra se ona s nikakvom ili malom nutritivnom vrijednošću. Nezdrava hrana povećava rizik od gojaznosti, dijabetesa i bolesti srca.
Prije svega, opasnim namirnicama smatraju se slatka pića. Ako ih osoba svakodnevno konzumira, potrebno je postepeno smanjivati njihov unos. Gazirana i slatka pića trebala bi zauzimati minimalan udio u našim jelovnicima.
Na drugom mjestu su transmasti. Transmasne kiseline nastaju kao nusproizvod djelimične hidrogenacije biljnih ulja i kod dužeg zagrijavanja biljnog ulja na višim temperaturama. Imaju brojne negativne učinke na metabolizam, posebno u razvoju ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja.
Primjeri hrane koja sadrži transmasti su margarin, peciva, hamburgeri i prženi krompirići, koje i ljudi u Bosni i Hercegovini naročito vole.
Slijede rafinirani i dodati šećeri, koji uzrokuju gojaznost, a prisutni su u slatkišima, kukuruznom i javorovom sirupu… Iako svi ljudi mogu imati koristi od smanjenja unosa šećera, osobe s dijabetesom, visokim krvnim pritiskom i porodičnom historijom srčanih bolesti moraju na to obratiti posebnu pažnju.
Treba se kloniti i zasićenih masti jer njihov prevelik unos može povećati nivo LDL ili štetnog holesterola. Nezdrav je i mononatrijev glutamat, jedan od najraširenijih aditiva u hrani, odnosno pojačivača ukusa. I na kraju, opasnom po zdravlje se smatra i riba s visokim procentom žive, poput morskog psa, tune i sabljarke, piše Marca, a prenosi Index.