Ovo pitanje izazvalo je raspravu i u Bosni i Hercegovini, gdje su stručnjaci podijeljeni oko korisnosti i izvodljivosti takve mjere.
Sociolog Mirjana Čeko ističe da društvene mreže nisu uzrok problema, već odraz postojećih društvenih slabosti.
“Društvene mreže nisu uzrok nasilja među vršnjacima, one su samo platforma koja otkriva i pojačava ono što već postoji u savremenom društvu, a to je emocionalna nesigurnost, nedostatak povezanosti i urušavanje osnovnih socijalnih vrijednosti,” rekla je Čeko za “Nezavisne novine.”
S druge strane, psiholog Sonja Stančić smatra da zakon neće riješiti problem jer je ključna odgovornost na roditeljima.
“Facebook i Instagram imaju pravilo da ih mogu koristiti stariji od 18 godina, a vjeruje se da je neko ko otvara društvenu mrežu dovoljno svjestan i brine o svom djetetu. Možemo mi natjerati ljude da budu dobri roditelji, ali se to mora raditi sistemski i planski, a ne donošenjem zakona. Ova mjera neće ništa promijeniti,” naglasila je Stančić.
Ministar bezbjednosti BiH, Nenad Nešić, najavio je mogućnost razmatranja sličnog zakona u BiH nakon nedavnog terorističkog napada u Bosanskoj Krupi.
“Potrebno je formirati sveobuhvatnu radnu grupu, koja bi okupila ljude iz sistema, obrazovnih institucija, roditelje, koja bi dala stručno mišljenje, ali treba voditi računa o tome da nikome ne uskratimo pravo na privatnost,” izjavio je Nešić za “Nezavisne.”
Pitanje regulacije društvenih mreža za maloljetnike postaje sve aktuelnije i na evropskom nivou. Francuska ministarka obrazovanja An Žente nedavno je izrazila želju da se društvene mreže zabrane za mlađe od 15 godina na cijeloj teritoriji EU.
Vidjet ćemo šta će se desiti u BiH po tom pitanju.