Tokom posljednja tri mjeseca monsunske kiše uzrokovale su katastrofalne poplave u Bangladešu, a brutalni toplinski valovi spržili su dijelove južne Azije i Evrope. U međuvremenu, dugotrajna suša u istočnoj Africi ostavila je milijune na rubu gladi. Većina toga, kažu znanstvenici, upravo je ono što se očekuje od klimatskih promjena, piše CBC News.
Tim klimatologa je zbog toga objavio studiju u časopisu Environmental Research: Climate. Istraživači su pomno proučavali ulogu koju su klimatske promjene imale u određenim vremenskim pojavama tokom posljednja dva desetljeća. Nalazi potvrđuju upozorenja o tome kako će globalno zatopljenje promijeniti naš svijet te jasno pokazuju koje informacije nedostaju.
U svom osvrtu znanstvenici su se oslanjali na stotine studija ili istraživanja čiji je cilj bio izračunati kako su klimatske promjene utjecale na ekstremni događaj koristeći računalne simulacije i promatranja vremena.
“Što se tiče toplinskih valova i ekstremne kiše, mislimo da puno bolje razumijemo kako se intenzitet tih događaja mijenja zbog klimatskih promjena”, rekao je koautor studije Luke Harrington, klimatolog sa Sveučilišta Victoria u Wellingtonu.
Intenzivniji toplinski valovi
“Međutim, manje je poznato kako klimatske promjene utječu na šumske požare i sušu. Također, postoje velike praznine u podacima za mnoge zemlje s niskim i srednjim dohotkom, što otežava razumijevanje onoga što se događa u tim regijama”, rekla je koautorica Friederike Otto, jedna od klimatologinja koja vodi međunarodnu istraživačku suradnju World Weather Attribution ( WWA).
Uz toplinske valove, vrlo je vjerovatno da klimatske promjene pogoršavaju stvari. “Gotovo svi toplinski valovi diljem svijeta postali su intenzivniji i vjerovatniji zbog klimatskih promjena”, rekao je koautor studije Ben Clarke, znanstvenik sa Sveučilišta u Oxfordu.
Općenito, toplinski udar, za koji je prije postojala šansa jedan prema deset, sada je gotovo tri puta vjerojatniji i doseže vrhunac na temperaturama višim za oko jedan stupanj nego što bi bilo bez klimatskih promjena. Aprilski val prilikom kojeg je živa skočila iznad 50 stupnjeva Celzija u Indiji i Pakistanu, primjerice, bio je 30 puta vjerojatniji zbog klimatskih promjena, navodi WWA.
Toplinski valovi diljem sjeverne hemisfere u lipnju, od Europe do Sjedinjenih Država, naglašavaju “upravo ono što naš rad pokazuje: učestalost toplinskih valova značajno se povećala”, rekao je Otto.
Kina je nedavno doživjela velike poplave nakon obilnih kiša. U isto vrijeme, Bangladeš su pogodile poplave izazvane poplavom. Općenito, epizode obilnih oborina su sve češće i intenzivnije. To je zato što topliji zrak zadržava više vlage, pa su olujni oblaci “teži” prije nego što se možda raspadnu. Ipak, utjecaj se razlikuje od regije do regije, a neka područja nemaju dovoljno kiše, navodi se u studiji.
Učestale oluje i šumski požari
Znanstvenicima je teže razumjeti kako klimatske promjene utječu na sušu. Neke su regije su patile od stalne suše. Više temperature na zapadu SAD-a, na primjer, brže tope snježni pokrivač i potiču isparavanje, navodi se u studiji.
I dok istočnoafričke suše tek treba izravno povezati s klimatskim promjenama, znanstvenici kažu da je skraćivanje proljetne kišne sezone povezano s toplijim vodama u Indijskom oceanu. To uzrokuje da kiša brzo pada preko oceana prije nego što stigne do Roga Afrike.
Toplinski valovi i suše također pogoršavaju šumske požare, posebno megapožare — one koji spaljuju više od 100.000 hektara. Šumski požar bjesnio je američkom saveznom državom Novi Meksiko u travnju nakon što je izmakao kontroli, prema američkoj Šumarskoj službi. U požarima je izgorjelo 341.000 hektara.
Povećana je i učestalost oluja na globalnoj razini. Međutim, ciklone su sada češće u središnjem Pacifiku i sjevernom Atlantiku, a manje u Bengalskom zaljevu, zapadnom sjevernom Pacifiku i južnom Indijskom oceanu, navodi se u studiji.
Tropske oluje također postaju sve intenzivnije i češće se zaustavljaju na kopnu gdje mogu donijeti više kiše na jedno područje. Dakle, iako klimatske promjene možda nisu povećale vjerojatnost nastanka ciklona Batsirai, koji je pogodio Madagaskar u veljači, vjerojatno su ga učinile intenzivnijim i sposobnijim da uništiti više od 120.000 domova.