Ovaj abnormalni rast može uticati na zdravlje osobe na različite načine. Može fizički ometati funkcije organa, zamijeniti funkcionalne stanice ili uzrokovati neravnotežu hranjivih tvari ili otpada.
U teškim slučajevima ovaj uticaj može biti fatalan. Zapravo, rak je drugi vodeći uzrok smrti u svijetu, s procjenom 1 od 6 smrti uzrokovanih nekim oblikom bolesti u 2018.
Smatra se da postoji više od 200 različitih vrsta raka. Hitorijski gledano, one su podijeljene u pet ili šest različitih glavnih kategorija, koje se razlikuju po vrsti tkiva u kojem se formiraju.
Karcinomi, na primjer, počinju u tkivima koja oblažu tijelo iznutra ili izvana, kao što su koža ili crijeva.
Limfomi počinju u limfnim čvorovima i žlijezdama imunološkog sistema, dok se sarkomi pojavljuju u potpornim i vezivnim tkivima, poput mišića i hrskavice.
Ćelije koštane srži uglavnom izazivaju leukemiju, iako vrsta bijelih krvnih zrnaca u srži, nazvana plazma stanica, također uzrokuje mijelom.
Ćelije u mozgu i nervnom sistemu, kao što su one koje čine potporne ‘glijalne’ ćelije, mogu formirati tip raka koji se naziva glioblastom.
U rijetkim slučajevima, karcinomi također mogu biti mješavina ovih tipova, a ove bolesti se dalje mogu klasificirati prema njihovom primarnom mjestu, ili lokaciji u tijelu, gdje su se prvi put razvile (kao što je rak dojke).
Nedavno su, međutim, neki istraživači predložili da se karcinomi kategoriziraju na osnovu njihovih genetskih profila, a ne mjesta porijekla, jer bi to mogao biti precizniji način za klasifikaciju mutacija.
Kako nastaje rak?
Rastom ćelija upravlja složeni niz interakcija koje uključuju niz gena. Mutacija u jednom ili više ovih gena, koja se može stvoriti spontano i prenijeti naslijeđem, povećava rizik od nekontrolisane podjele bilo koje ćelije.
S vremenom, akumulacija ovih mutacija koje se pojavljuju u prirodi često može uzrokovati rak u starosti.
Ovisno o zadacima koje pokrivaju disfunkcionalni geni, ovaj neukroćeni rast stanica može biti ograničen na jedno područje (formirajući benigni tumor) ili invazivan (ono što nazivamo malignim), uključujući ćelije koje se kreću kroz tijelo, izbjegavajući uništavanje i naseljavanje na drugom mjestu za formiranje sekundarnih tumora.
Kako se liječi rak?
Liječenje raka uključuje ubijanje ili fizičko uklanjanje ćelija raka.
Ovo može, u nekim slučajevima, uključivati operaciju za izrezivanje tkiva, iako je često potrebna upotreba radioaktivnih ili toksičnih spojeva kako bi se preciznije ciljalo kancerogeno tkivo ili smanjila veličina tumora prije operacije.
Drugi tretmani mogu uključivati stimulaciju imunološkog sistema da identifikuje i traži pogrešne ćelije, ili smanjenje zaliha hranljivih materija ili hormona kako bi se efikasno zaustavio rast kancerogenog tkiva.
Na različite vrste raka utiču različiti tretmani. Kako budemo saznali više o jedinstvenim razlikama u karcinomima koji se razvijaju kod pojedinaca, i nastavimo s mapiranjem složene dinamike koja usmjerava rast, pojavit će se više tretmana koji će imati bolji posao uklanjanja ovih lažnih stanica, prenosi ScienceAlert.