Članovi Sindikata traže, između ostalog, imenovanje generalnog direktora, kao i Upravnog odbora KCUS-a koji već godinu dana radi u “privremenom” mandatu. Zahtijevaju također isplatu dugovanja prema uposlenicima na osnovu prekovremenog rada i posebnih uvjeta rada, a koja su nastala zbog nepoštivanja Pravilnika o radu u kolektivnih ugovora u KS.
Razlog protesta je i najava uprave KCUS-a da će 2024. godinu završiti u minusu od oko šest miliona KM, nakon čega je Sindikat krajem oktobra podnio inicijativu prema šest nadležnih tijela za nadzor nad radom i finansijskim poslovanjem ove zdravstvene ustanove.
Dan nakon protesta, saopćenjem se oglasio privremeni Upravni odbor Kliničkog centra. Smatraju da “Sindikat izlazi iz zakonskih okvira djelovanja i manipuliše javnost iznoseći netačne informacije”.
“Zbog toga privremeni Upravni odbor KCUS-a je stava da će na svaku dalju zloupotrebu sindikalne aktivnosti za lične ciljeve, a posebno na iznošenje neistinitih tvrdnji, reagirati tužbama za klevetu. Ostajemo otvoreni za razgovor sa četiri Sindikata koji djeluju u KCUS-u u okviru zakonskih djelovanja, prava i nadležnosti”, navodi se u saopćenju privremenog UO KCUS-a.
U čemu se konkretno ogleda ta “manipulacija javnošću” nisu pojasnili, ali iz ranijih medijskih istupa pojedinih članova privremenog UO to se može prilično jasno zaključiti.
Finansijski problemi sa kojima se suočila aktuelna uprava Kliničkog centra i zahtjevi stotina uposlenika za poštivanjem njihovih prava iz kolektivnog ugovora posljedica su, prije svega, osmogodišnje vladavine bivše generalne direktorice Sebije Izetbegović ovom institucijom. U tih osam godina, tek je nekolicina rijetkih uposlenika insistirala na svojim radnim pravima, a takvi, navodno, nisu baš dobro prolazili kod bivšeg menadžmenta… Većina od oko 3.000 uposlenika KCUS-a svih tih godina su se vodili devizom “ćuti i trpi”, no sada su se konačno “probudili” i počeli zahtijevati svoja prava, što bi najveću zdravstvenu instituciju u Federaciji veoma brzo moglo dovesti do finansijskog kolapsa. O tome je u februaru ove godine za Slobodnu Bosnu otvoreno govorio član Upravnog odbora Jasmin Šutković, navodeći da se KCUS suočava sa tužbama uposlenika kojima će morati isplatiti milionske nadoknade jer su im u protekle tri godine isplaćivane niže plaće u odnosu na pripadajuće koeficijente.
No, to nije jedini problem. Da je politika i ovdje umiješala prste dokaz su jučerašnji protesti, ali i postupci članova Sindikata KCUS-a koji su posljednjih godina (za mandata Sebije Izetbegović) redovno izbjegavali da podrže štrajkove svojih kolega zdravstvenih radnika u Kantonu Sarajevo uz različita, uglavnom nesuvisla, opravdanja. Tako je u septembru 2017. godine predsjedništvo Sindikata Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu saopćilo je da je novoformirani Sindikat KCUS-a spriječen učestvovati u štrajku, zakazanom za 13. oktobar, jer još nije dobio potrebne reprezentativnosti od poslodavca i Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo. U septembru 2023., kada su Sindikat radnika u zdravstvu u Kantonu Sarajevo, Sindikat doktora medicine i stomatologije KS i Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara KS protestovali ispred zgrade Kantonalne vlade u Sarajevu i najavili da uskoro stupaju u generalni štrajk, Sindikat KCUS-a se također “izuzeo” od ovakvih aktivnosti pravdajući to time da je “KCUS federalna ustanova”.
Međutim, na jučerašnjim protestima nisu bili samo radnici KCUS-a, nego i drugih zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo. Indikativno je da su kolege sa KCUS-a u značajnom broju podržali uposlenici Opće bolnice “Prim.dr. Abdulah Nakaš” kojom još uvijek rukovodi prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, prvorangirani kandidat na spornom konkursu za generalnog direktora KCUS-a, čije imenovanje ni nakon skoro godinu dana nije riješeno.
Doktor Dragan Stevanović, jedan od članova privremenog Upravnog odbora KCUS-a koji je uz Šutkovića do sada najčešće istupao u javnosti, smatra da su jučerašnji protesti bili “svojevrsni pritisak na Vladu Federacije, pa i na UO da završi nešto što ne može završiti, a to je imenovanje generalnog direktora.”
–U KCUS-u djeluju četiri sindikata. Ovo je jedan od četiri koji organizuje ovako “spektakularne” proteste sa 30-40 ljudi koji dođu pred kapiju, od kojih je više od polovine radnika iz drugih zdravstvenih ustanova. To je svojevrstan način manipulacije cijelom situacijom.
Vrlo sam razočaran činjenicom da se jučer na protestima u prvom planu slikaju tri člana menadžmenta Opće bolnice u kojoj je prof. Gavrankapetanović direktor – pomoćnice direktora za finansije i za pravne poslove i glavni medicinski tehničar. Zašto je to tako? – pita Stevanović.
IMENOVANJE DIREKTORA I PASIVNOST FEDERALNE VLADE
Dodaje da aktuelna uprava KCUS-a u potpunosti podržava borbu Sindikata za prava radnika, za razliku od prethodne kada je, kako kaže, “Sindikat morao aplaudirati direktorici”.
–Problemi koje imamo su akumulirani i mi ih ne skrivamo niti uljepšavamo papirologiju. Mi smo jasno rekli, ušli smo za devet mjeseci u negativno poslovanje šest miliona maraka, od kojih su četiri miliona upravo da bi ispunili tekuće obaveze prema radnicima, a dva miliona su za apoteku, da nabavimo ono što treba. U našem mandatu je dva puta došlo do povećanja osnovice i mi svjesno idemo u finansijski gubitak kako bi ispunili sve obaveze prema uposlenicima. Druga manipulacija je laž – “potrošili su sve pare koje je Sebija ostavila”. Prvo, Sebija nije ostavila nikakve pare, ostala su namjenska sredstva za konsolidaciju u iznosu od 63 miliona i četiri miliona neutrošene tzv. dobiti. Od tih sredstava dio je utrošen za nabavku nužne opreme, a ostala sredstva od nekih 56 miliona su rezervisana na računu KCUS-a za adaptaciju dva sprata i nabavku opreme. To su namjenska sredstva i ne mogu se koristiti za plaće ili isplatu jednokratne pomoći radnicima – objašnjava Stevanović.
Iako je posve jasno da politika “ušteda” koju je godinama zagovarala Sebija Izetbegović sada u velikoj mjeri dolazi na naplatu, ne samo u smislu nagomilanih obaveza prema radnicima već i zbog ozbiljnog kadrovskog deficita koji trenutno vlada na KCUS-u, teško je razumjeti kako je moguće da Vlada Federacije i resorni ministar Nediljko Rimac već mjesecima nisu poduzeli ama baš ništa kako bi se konačno riješilo pitanje imenovanja generalnog direktora Kliničkog centra. Privremeni Upravni odbor KCUS-a jučer je još jednom od Vlade FBiH zatražio razrješenje pravne situacije u postupku imenovanja generalnog direktora KCUS-a, i to najkasnije do 27. novembra ove godine. Hoće li se Vlada konačno pozabaviti ovim pitanjem, vidjet ćemo u narednim danima. No, čak i ako konačno dobiju direktora u stalnom mandatu, to ni u kom slučaju ne znači da će se “preko noći” riješiti svi problemi kojima je ozbiljno opterećeno funkcionisanje sarajevskog Kliničkog centra i zbog kojih ispaštaju ne samo uposlenici, nego i pacijenti, prenosi Slobodna Bosna.