Politika

Šta će biti sa neustavnim zakonima u Republici Srpskoj?

Dok se u Narodnoj skupštini Republike Srpske raspravljalo o Zakonu o nepokretnoj imovini, opozicija je postavila pitanje - šta je sa zakonima koji su se prije ovoga trebali naći u proceduri?

FOTO: VLADA RS/ARHIV
FOTO: VLADA RS/ARHIV

Radi se o ranije najavljivanim zakonima o vojsci, porezima i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS, koji su već jednom prolongirani. Što se tiče Zakona o lijekovima, i njega je početkom mjeseca ukinuo Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Republika Srpska neće odustati od planova za vraćanje nadležnosti sa nivoa države, ali se ne zna kada će oni biti na dnevnom redu. Tvrdi to predsjednik Republike Srpske.

“Mi ćemo nastaviti sa tom pričom oko Agencije za lijekove. I drugima otete nadležnosti su na dnevnom redu veoma perfektno, precizno popisane. Te nadležnosti ćemo, naravno, jednu po jednu stavljati na dnevni red onda kada mi mislimo da ima realne šanse da se to i provede”, kazao je Milorad Dodik.

U aprilu je Dodik prolongirao donošenje zakona o vojsci, indirektnim porezima i VSTS-u na šest mjeseci, dok je Zakon o lijekovima ukinuo Ustavni sud Bosne i Hercegovine početkom ovog mjeseca. Opozicija proziva vlast da je odavno vrijeme da ispuni obećano.

“Zaista je čudno da idu razni zakoni, evo 27 zakona, a preskače se i vojska i Uprava za indirektno oporezivanje i Visoki sudski i tužilački savjet Republike Srpske za koji ova vlada ima obavezu još od 10. decembra prošle godine da ih donese”, naveo je Igor Crnadak iz PDP-a.

“Sve posebne sjednice koje se tiču nacionalnih pitanja i interesa su, u stvari, jedna manipulacija i klasična prevara”, ocijenio je Vukota Govedarica iz SDS-a.

Stručnjaci iz oblasti ustavnog prava, kao i u većini pitanja koja se tiču odnosa entitetsko-državno, podijeljeni su i ovaj put. Međutim, ukoliko se nastave usvajati i obarati ovi zakoni, navode, upašćemo samo u začarani krug, piše BHRT.

“Republika Srpska ima ustavnu osnovu da uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine”, mišljenja je profesor ustavnog prava Mile Dmičić.

“Možemo doći, nažalost, u jednu situaciju začaranoga kruga, da se uporno ponavlja ista procedura. Rješenje za to je, ne samo izgradnja okvirnog zakona države Bosne i Hercegovine, već i izgradnja efikasnijeg sistema izvršenja odluka ustavnih sudova”, smatra stručnjak za ustavno pravo Šukrija Bakšić.

Pored pomenutih najava za vraćanje nadležnosti, nedavno smo imali i još jednu, i to onu predsjednika entitetskog parlamenta da će se tražiti da Republika Srpska sama daje certifikate izabranim licima, a ne Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH), nakon konfuzije o izboru delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.